Evropa i islam

Jedva da postoji brizantnija tema od odnosa između Evrope i zemalja u kojima dominira islam. Sloboda govora i mišljenja, sloboda medija ili položaj žena - to su goruća pitanja u ovoj debati, koja se stalno vraćaju na dnevni red. Često se islam kriminalizuje, poistovjećuje sa islamizmom i dovodi u vezu sa terorizmom. Kako se ponašati sa ultrakonzervativnim državama poput Saudijske Arabije ili Katara? I kako se na sve odražava razvoj situacije u unutrašnjosti EU, ograđivanje od izbjeglica, neprijateljstvo prema strancima i nacionalistički obojeni populizam? 

Na Sajmu knjiga u Frankfurtu postoji tradicionalno mjesto na kojem se predstavljaju knjige, vode podijumske diskusije i razgovori sa stranim autorima, intelektualcima i prevodiocima pod nazivom "Svjetski prijem". Ove godine ovaj forum je posvećen "Evropi" i odmah na otvaranju u velikom formatu se bavio gorućom temom "Evropa i islam". "To je jedna od najvažnijih debata sajma", rekao je u pozdravnom govoru direktor sajma Jürgen Boos.

"Pisci poput Alžirca Boualema Sansala (Bualem Sansal) i turske spisateljice Elif Shafak su godine života proveli analizirajući ovaj fenomen današnjice i objašnjavajući globalni razvoj situacije." Boos je još tokom otvaranja sajma spomenuo oba ova autora, koji su u podijumskoj diskusiji tražili odgovore na goruća pitanja. Skupa sa Dr. Andreasom Görgenom iz Ministarstva vanjskih poslova Njemačke i voditeljem - poliglotom Danielom Cohn-Benditom oni su se - s obzirom na neiscrpnost debate - trudili da ukažu na konkretne pojave.

Ne postoji "jedan te isti islam"

U jednoj stvari se turska spisateljica i Alžirac, koji jedobitnik nagrade za mir Njemačkih izdavača, od početka slažu: Besmisleno je polaziti od toga da postoji "homogeni islam". "Brzo zaboravljamo da ne postoji jedan islam", podsjeća Elif Shafak, a Boualem Sansal joj se na tome zahvalio. U istoriji postoji začuđujuće širok spektar interpretacija islama, tako da bi se o islamu trebalo govoriti u množini, s obzirom na njegove različitosti, zavisno od toga o kome se radi i u kojem pravcu se gleda.

Šta spisateljica, koja živi u Londonu, kaže o nedemokratskim tendencijama u Turskoj, hapšenjima i sve većem vjerskom dogmatizmu? Kao neko ko potiče iz Turske ona je, kaže, krajnje deprimirana u pogledu razvoja situacije u toj zemlji. Populizam i plemensko razmišljanje kao proizvod iracionalizma i kolektivizma ne širi se samo u Turskoj, već i u drugim regionima na svijetu, kaže Shafak. Ona podsjeća na parole zagovarača Brexita: "The Turks are Coming" - "Turci nadiru", što je, s obzirom na navodnu navalu turskih hordi, iskorišteno kao "faktor zastrašivanja ljudi". Shafak se stoga zalaže za diverzitet. "Dolazim iz zemlje, koja nikada nije cijenila svoje kosmopolitsko nasljeđe", kritikuje ona i konstatuje: "Gubljenjem pluralizma, puno toga nam je promaklo".

Jedna vrsta renacionalizacije u 21. stoljeću nije rješenje. To je potvrdio i Andreas Görgen, koji u Ministarstvu vanjskih poslova vodi Odjel za kulturu i komunikaciju. "Naš zadatak je organizirati "protivrječje" (dijalog i diskusije na kojima se iznose protivrječni, kritični i drugačiji stavovi), izdržati to i s tim se suočiti". Zalagati se za to u inostranstvu je vanjsko-politički zadatak kada je u pitanju područje kulture. Stoga je važno sarađivati sa Ministarstvom vanjskih poslova, Goethe Institutom ili Literarnim festivalima u inostranstvu. "To je u skladu sa našim shvatanjem društva da umjetnost nema granica, da stvara zonu slobode u predpolitičkom prostoru u kojem se susreću, razmimoilaze i ponovo isprepliću narativi, priče i predstave naroda."

Umjetnici i pisci kao preteča politike? "Radi se o tome da saznamo kakvu predstavu imaju drugi ljudi i da se takva razmišljanja prenesu u Njemačku, jer samo tako će se naša zemlja istinski promijeniti", pojašnjava Görgen. Boualem Sansal, kojem u Alžiru prijeti više sudskih procesa, sumnja u taj i takav idealizam. On ukazuje na "eurocentrizam" odnosno da se Evropljani previše bave sobom i premalo znaju o zemljama sa kojima imaju izravne odnose. "Mi iz zemalja Magreba poznajemo puno bolje Francusku ili Njemačku, nego što Nijemci poznaju recimo Tursku. Mi poznajemo njihovu kulturu i vjeru. Oni opet ne znaju skoro pa ništa o svijetu, koji stoji nasuprot njih", kaže Sansal i konstatuje:  "Riječ je o rupama, koje se brzo moraju zatvoriti".

Opasnosti radikalnog islama za tolerantno, evropsko društvo

Sansal prije svega želi da prodrma Evropljane: Smatra da je moguća pobjeda islamizma nad Zapadom. I to ne samo fiktivno, kao u svom romanu koji je objavljen 2015 u originalu na francuskom pod nazivom  "2084 - Kraj svijeta". "Sa terorizmom je u Evropu došao strah. Ali, terorizam ne dolazi samo izvana već i iznutra, kada radikalizirani Francuzi ili možda Nijemci postanu atentatori."Na djelu je islamizacija. Nju finansiraju velike zemlje i provode jako inteligentni ljudi. To će dovesti do preobražaja evropskog, zapadnog društva."

Nezavisno od toga, nagrađeni pisac Boualem Sansal, predviđa pad zapadnih društava zbog gubitka demokratskih vrijednosti. "Istorija Evropljanima izmiče iz ruku. Ona se dešava negdje drugo, na prostoru Pacifika, u Africi i u orijentalnim zemljama."  Evropljani su, po njegovim riječima, samo prijemnici signala. Demokratske vrijednosti su, kaže, umorne, prije svega u zemljama koje su izmislile demokratiju. Zapadne vlade potkopavaju sopstvene moralne vrijednosti, kaže Sansal, jer su se otvorile prema sumnjičavim sistemima poput Saudijske Arabije ili Katara, koje direktno djeluju, promovišući islamizaciju.

Elif Shafak se humanističkim pristupom suprotstavlja Sansalovom pesimizmu. No dobitnik nagrade za mir ostaje pri svom mišljenju. "Građani na Zapadu su u konfuziji. Evropa ne može izbjeći diskusiju o svom sistemu vrijednosti". Prisutnima je to zazvučalo kao zaključak ove rasprave.