1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Libyen Gaddafi Geheimdienste

7. septembar 2011

Zapadne tajne službe su navodno sarađivale sa režimom Mumera Gadafija. Koliko god ova otkrića bila razočaravajuća, moraju se posmatrati u historijskom kontekstu borbe protiv terorizma, komentira Daniel Scheschkewitz.

https://p.dw.com/p/12TsD
CIA je nakon terorističkih napada navodno intenzivno sarađivala sa Gadafijevim režimomFoto: AP GraphicsBank

Tajne službe rade u tajnosti. To je u prirodi stvari jer drugačije ne mogu funkcionisati. Ali jedno od obilježja promjena političkog sistema je i da se tamne spletke diktatura i njihovih organa represije jednog dana otkriju. Pri tome na svjetlo izađu i stvari koje su neprijatne za demokratske vlade. Tako su navodno Velika Britanija i SAD godinama nakon terorističkih napada od 11. septembra, na posebno intiman način tražile saradnju sa libijskom tajnom službom koristeći je za sopstvenu odbranu od terorizma, pri čemu su brutalno zanemarivale kršenja ljudskih prava. Prema podacima iz internih dokumenata koji su iz Tripolija dostavljeni američkoj organizaciji za zaštitu ljudskih prava Human Rights Watchu, obavještajne službe CIA i MI6 su dozvolile da libijska tajna služba zlostavlja osobe optužene za terorizam. Ono što se u američkom zatvoru Guantanamo nije smijelo činiti,  jer bi se prešla granica mučanja, očigledno je prebačeno u Gadafijev podrum za mučenje u Tripoliju. Diktatorski režim državnog teroriste Gadafija je istovremeno korišten kao agencija za mučenje. Zauzvrat su za libijsku tajnu službu velikodušno prikupljane informacije o protivnicima režima, a pružana je čak i podrška pri deportacijama odbjeglih opozicionara.

Odgovornost Gadafijevog režima

U SAD i Velikoj Britaniji ovakvo ponašanje vlada Busha i Bleira s pravom izaziva bijes. Ne smije se zaboraviti da je Gadafijev režim 1988. godine doveo do pada američkog putničkog aviona iznad škotskog Lockerbiea i da zbog toga snosi odgovornost za smrt 248 ljudi. Da li su i druge, poput Njemačke obavještajne službe (BND) kooperirale s Libijom, se još mora provjeriti. To ne bi iznenadilo jer je Gadafi u zapadnim krugovima važio praktično kao rehabilitiran, otkako je odustao od proizvodnje oružja za masovno uništavanje 2004. godine.

DW ZPR Zentrale Programmredaktion Daniel Scheschkewitz
Daniel ScheschkewitzFoto: DW

Posebno brizantan je slučaj sa libijskim islamistom i današnjim vojnim komandantom pobunjeničke armije u Tripoliju, Abdel Hakimom Belhadschom. On je navodno na zahtjev Gadafijevog režima i uz pomoć SAD deportovan i predan poslušnicima režima. Belhadsch je mnogo godina proveo u ozloglašenom Abu-Salim zatvoru.

Historijski kontekst

Kada se govori o saradnji tajnih službi, uprkos svom razočarenju se ne smije zaboraviti njen historjski kontekst. U okviru odbrane protiv terorizma je pojačana saradnja ne samo sa Libijom već i sa Sirijom. Režim danas također diskreditiranog Bašara al Asada je američkim tajnim službama godinama isporučivao dobre informacije o islamistima i mrežama Al Kaide u arapskom svijetu. Ipak, postoje nepomjerljivi moralni temelji, koji u demokratskim pravnim državama moraju važiti za poslovanje tajnih službi. U to se ubraja poštivanje zabrane mučenja. Parlamentarni kontrolni organi u demokratijama imaju zadatak da nadgledaju posao svojih tajnih službi. To je u slučaju Libije očigledno propušteno. Poštovanje prema žrtvama političke tiranije nalaže da se era odnosa Zapada i Libije još jednom kritički razmotri.

Autor: Daniel Scheschkewitz

Odg. urednik: Mehmed Smajić