„Genocid je zločin države!“
17. juni 2012Objasnila je ovo sociolog Dr. Janja Beč-Neuman, obraćajući se auditorijumu u jednom od amfiteatara Bečkog univerziteta, dajući pri tome detaljniji osvrt na sadržaj svog postdiplomskog kursa "Ratni zločini, genocid i sjećanja; korijeni zla: želim razumjeti". Bilo je to jedno od ukupno dva predavanja koje je Beč-Neumann održala boraveći u Austriji, a na poziv bosanskohercegovačkih udruženja Im-Puls Media iz Beča i Centra savremenih inicijativa Austrije – CSI iz Linza.
Cilj ovih predavanja bilo je senzibiliziranje austrijske javnosti za probleme nesuočavanja sa prošlošću na prostorima bivše Jugoslavije, te pokušaje određenih političkih elita da zataškaju zločine koji su se desili, odnosno, da ih bagateliziraju.
“Negiranjem genocida se stvaraju uslovi za nove zločine”
„Veliki problem pri tome jeste da se negiranjem genocida stvaraju uslovi za nove zločine, posebno ako imate društvo koje nije doživjelo ni krivičnu ni socijalnu pravdu, pogotovo ako imate društvo koje tradicionalno nema tu, da tako kažem, kulturu pravde i koje tek treba da se bori protiv kulture ubijanja. Takav nastup politike u takvim uslovima je jako neodgovoran, ali ne začuđuje, jer je tim politikama zapravo u interesu da sve gurnu pod tepih.
Sa druge strane je to opet i logično, te politike, direktno ili indirektno, još uvijek podržavaju idologije koje su omogućile da se genocid uopšte desi“, objasnila je Beč-Neumann.
Podržavanje ideologija koje su dovele do genocida, po definiciji je ujedno i jedan od kriterija samog genocida, dodala je Beč-Neumann, a upravo je definisanje razlika između zločina i genocida bilo ono što je prisutne na Bečkom univerzitetu posebno zanimalo.
„Genocid je po definiciji zločin države. I poslije genocida imamo situaciju da se društvo ne distancira od toga i da ideologija koja ga je omogućila i dalje živi. I to je ono što je u stvari najteže i ono što po definiciji razlikuje genocid od zločina. Broj žrtava nije nezanemariv, mada se genocid može izvršiti i nad jednim čovjekom. Presudna je namjera da se potpuno uništi jedna grupa - religiozna, nacionalna, etnička ili rasna – i da se to radi planski, uz svu potrebnu logistiku, i da je to plan državnih struktura“, pojasnila je Beč-Neumann.
Jedna od tema informativne večeri na Bečkom univerzitetu bilo je i negiranje genocida u Srebrenici od strane političkih elita u Srbiji. „Poricanje genocida je njegova zadnja, osma faza, i po definiciji je i poricanje genocida takođe strategija države, jer država ima interes da se izvjesne stvari prikriju i ne saznaju. Što je i logično, jer je ideologija koja je genocid omogućila ili organizovala, i dalje na snazi. Na osnovu brojnih istraživanja koja su radili najbolji stručnjaci iz te oblasti, i toga moraju svi biti svjesni, a posebno politika“, rekla je Beč-Neumann „to poricanje genocida je jako opasno, jer je preduslov za nove zločine i novi genocid.“
Nastavak devastacije obrazovanja
Za boravka u Austriji sociolog Dr. Janja Beč-Neumann je u više navrata izrazila žaljenje zbog toga što je njen postdiplomski kurs "Ratni zločini, genocid i sjećanja; korijeni zla: želim razumjeti" ugašen, te što trenutno u cijelom regionu ne postoji niti jedna katedra na kojoj se na osnovu činjenica podučava o dešavanjima i zločinima u proteklim ratovima.
„Obrazovanje je državna institucija, a u regionu je ono devastirano. To su alarmantni pokazatelji oko te socijalne pravde o kojoj sam govorila. Ne radi se dakle samo o krivičnoj pravdi, radi se i o socijalnoj pravdi u kojoj je devastirano obrazovanje. Nestanak moga kursa je samo nastavak te devastacije obrazovanja. Elita u regionu je sprežena i ona je spržena tako što je ili ubijena ili otjerana, ili je totalno osiromašena. Nacionalistički koncept je arhaičan koncept – on mora da sprži i uništi. Tako da se može reći da je i nad tom elitom izvršen genocid. Dokazivanja genocida preko riječi „destroy – uništiti“, dokazala su da grupa ne mora biti samo ubijena, već može biti toliko marginalizirana, toliko osiromašena da postaje irelevantna za zajednicu. Prostor prethodne Jugoslavije je prije Drugog svjestskog rata bio dosta nepismen i jadan po tom kritekijumu, socijalizam je iznjedrio elite, a nacionalizam ih je uništio i cijeli prostor vratio u taj mračni period u kojem su obrazovani ljudi nepoželjni“, rekla je Beč-Neumann.
Dodala je, međutim, kako ipak vjeruje u reanimaciju prostora bivše zajedničke države i u dešavanje procesa koji će dovesti do toga da je negiranje genocida u BiH kažnjivo kao i negiranje holokausta u Njemačkoj. „To je dugotrajan proces i nerijetko se dešava nekoliko desetina godina kasnije. Ali ja moram da vjerujem da je to moguće, jer ako se ne desi, to bi bila neizmjerna nepravda“, objasnila je Beč-Neumann.
Rad na pomirenju
Kao aktivni učesnici ovog procesa vide se i organizatori predavanja u Beču i Lincu, članovi bosanskohercegovačkih udruženja Centar savremenih inicijativa Austrije – CSI iz Linza i Im-Puls Media iz Beča. „Smatramo da je jako važno raditi na pomirenju i suočavanju sa historijom i raditi na rasvjetljivanju istine. U Beču i Austriji živi jako veliki broj ljudi sa naših prostora i njima je to pomirenje jednako potrebno kao i ljudima koji žive na tim prostorima. Jer ovdje imamo odraz svega onog što se dešava u maticama. Istovremeno, smatramo da na prosvjetljenje ne treba čekati da ono dođe i da se desi, već da na njemu treba raditi. Raditi na pomirenju, na dijalogu, na istini, i to istovremeno na raznim mjestima i u različitim državama“, pojasnio je predsjednik udruženja Im-Puls Media, Dr. Ajdin Halilović.
Shodno tome, dodao je Dr. Halilović, Im-Puls Media će nastaviti aktivnosti koje se tiču pomirenja i dijaloga, ali i sa aktivnostima kojima će u Austriji promovirati kulturu Bosne i Hercegovine. „Udruženje uglavnom okuplja imigrante iz BiH i to je udruženje za dijalog, informacije i prosvjetljenje. Organizujemo razne kulturne i naučne aktivnosti, seminare, promocije knjiga, izložbe, kao i izlete i ekskurzije. Ljudi koji žive u dijaspori često se nađu u nekom vakumu, pa kao svoju ne doživljavaju ni kulturu BiH, a ni ovdje u Austriji se ne osjećaju kao na svom terenu. Mi radimo na tome da naši ljudi ne budu u vakumu, već da postanu bogate ličnosti koje se konstantno obogaćuju vrijednostima i austrijske i bosanskohercegovačke kulture“.
Autor: Emir Numanović
Odgovorni urednik: Mehmed Smajić