Grčka duguje Nemačkoj milijarde. Ili obrnuto?

Nakon invazija Grčke u maju 1941. na Akropolju u Atini zavijorila se zastava sa kukastim krstom. Vermaht je zemlju držao pod okupacijom do 1944. U to vrijeme, nacistička Njemačka ubija i pljačka po cijelom Balkanu. Ekonomski gubici iz rata i okupacije i danas su razlog za svađe.

Grčka, naime, smatra da je loše prošla na međunarodnim pregovorima o reparacijama, poslije kraja nacističke diktature. Novi premijer Aleksis Cipras insistira na rješavanju tog problema i procjenjuje da Njemačka Grčkoj duguje nekoliko milijardi evra. Njemačka vlada uvijek je negirala takve tvrdnje. Ministarstvo finansija u Berlinu navodi da su Grčki zahtjevi riješeni ranijim obeštećenjima.

„Beskamatni kredit“ na silu, koji nije otplaćen

Radi se o direktnoj ratnoj šteti zbog pljačke, ubistava i uništavanja. Na osnovu ugovora iz 1960. godine, Njemačka je žrtvama nacističkih zločina u Grčkoj isplatila 115 miliona maraka. Time bi trebalo da su pokriveni svi pojedinačni zahtjevi za odštetu.

Međutim, debata se vodi i oko kredita na koji je Grčka država bila primorana: Narodna banka Grčke je 1942. morala nacistima da dâ beskamatni kredit od 476 miliona rajhs maraka. Tim novcem su nacisti zvanično finansirali svoje „troškove okupacije“ Grčke, ali taj novac Grčkoj nije vraćen. Zbog toga komisija eksperata u Grčkoj smatra da Njemačka Grčkoj i dalje duguje oko jedanaest milijardi evra.

Mir bez zvaničnog sporazuma

Njemačka, međutim, smatra da je pitanje reparacija definitivno riješeno. Prva konferencija na tu temu održana je u Parizu, još u jesen 1945. godine. Grčkoj je tada procentualno pripao dio njemačkih reparacija za Drugi svjetski rat i ona je dobila materijal ukupne vrijednosti do dve milijarde evra.

Londonskim sporazumom iz 1953. zapadne sile su rješavanje ostalih zahtjeva za reparaciju pomjerile do zaključenja mirovnog sporazuma. Osim toga, Njemačkoj su dugovi dijelom oprošteni. Međutim, mirovni sporazum između Njemačke i saveznika nikada nije formalno sklopljen. Umjesto toga, 1990. godine na snagu je stupio takozvani „Sporazum dva plus četiri“ kojim se reguliše ponovno ujedinjenje Njemačke. Taj sporazum priznala je i Grčka, a njime nisu predviđene nikakve dalje reparacije.

Novi dug

Od izbijanja dužničke krize, tema reparacija je u Grčkoj ponovo veoma aktuelna. Atina je 2010. od Evropske unije morala da zatraži pomoć kako bi spriječila nacionalni bankrot. Njemačka je od tada Grčkoj pozajmila oko 65 milijardi evra.

Grčki premijer Cipras više puta je ukazivao da bi te dugove trebalo prebiti sa ratnom odštetom. Neki pravni stručnjaci u Grčkoj smatraju da je takav model moguć. Pritom se prije svega misli na potraživanja nastala zbog nevraćenog prisilnog kredita za okupaciju. Međutim, većina eksperata isključuje mogućnost da se, 70 godina poslije rata, povedu novi pregovori o reparacijama.