Green Deal: Ogroman novac EU za zaštitu klime
17. januar 2020Planovi Evropske komisije da se već do 2030. smanji emisija gasova koji izazivaju efekat staklene bašte na 55 odsto dobili su na kraju u Evropskom parlamentu podršku uvjerljive većine od 482 poslanika iz svih glavnih poslaničkih grupa: narodnjaka, socijaldemokrata, liberala i naravno Zelenih. Evropska unija želi da ponovo ima šta da pokaže svijetu već na konferenciji o klimi u Glazgovu u novembru ove godine. A želi i da partnerima na predstojećem sastanku na vrhu EU i zemalja Afrike, a i nakon toga na takvom sastanku sa Kinom, pokaže u kojem pravcu bi željela da se kreće Stari kontinent.
Ipak, do takvog zaključka nije bilo lako doći: portparol Evropske narodne stranke Peter Lize podsjeća da „zaštita životne sredine i klime, ako se radi na pravi način, može da stvori nova radna mjesta i obezbijedi rast privrede“. On naročito hvali odredbe o održivom šumarstvu i podršku industriji u prelazu na proizvodnju koja bi više čuvala klimu. No oni nisu zadovoljni što, voljom Zelenih i socijaldemokrata, sektor saobraćaja nije ušao u okvire trgovine certifikatima za emisiju ugljen-dioksida, a izuzete su i stambene zgrade.
Bilo bi bolje da je još više
Socijaldemokrate takođe načelno podržavaju te mjere zaštite klime, naročito zato što će se podrška davati ne samo za projekte koji služe očuvanju klime i životne sredine, već i biološke raznovrsnosti. Drugim riječima, to neće biti novac koji će ići samo velikim kompanijama, upozorava Delara Burkhart: „Da li želimo da podrška poljoprivredi zavisi samo od veličine pogona?“ Ili – „da li bi trebalo nagraditi visok kvalitet i očuvanje baze za život?“ Socijaldemokrate žele politiku zaštite klime da povežu sa socijalnom transformacijom i tu posebno ističu regione koji su do sad živjeli od eksploatacije uglja. Ali nipošto im se ne dopada što prije svega konzervativne stranke atomsku energiju još uvijek smatraju energijom koja će očuvati klimu. Tako Francuska i Češka žele da i dalje koriste svoje nuklearke, iako će sljedećim generacijama biti ostavljeno da se brinu za otpad.
Zeleni su naravno oduševljeni što je prihvaćen tako opširan plan mjera zaštite klime, iako bi zapravo oni htjeli još i više. Oni žele da to bude zaista pravi preokret i u poljoprivredi i u čitavom odnosu prema zaštiti klime, ali i da se postave jasni rokovi. Žele i mnogo više novca za taj cilj: Evropska komisija predložila je četvrtinu budžeta EU da usmjeri ka tom cilju, a Zeleni žele bar polovinu!
Dobro „podmazati“ zaštitu klime
A novac je već sada ogroman: Evropska komisija je ove nedjelje predložila plan ulaganja biliona evra (1.000.000.000.000 evra) u sljedećih deset godina, a tu je onda i novac za „Pravednu tranziciju“ (Just Transition Fond) za područja koja će i socijalno naročito biti pogođena mjerama zaštite klime. To se prije svega odnosi na regione u kojima se eksploatiše ugalj i jasno je da je to cijena kojom bi se umirile članice koje i dalje tvrde kako ne mogu bez uglja.
Jer Poljska, ali i područje Zapadne Makedonije tvrdi da će to ugroziti 250.000 radnih mjesta. Zato će već u sljedećem periodu iz budžeta biti odvojeno oko 100 milijardi eura kako bi se tamošnjim zaposlenima ponudila alternativa.
No, iako se uporno navode ogromni iznosi i „teške milijarde“, stručnjak za finansije stranke Zelenih Sven Gigold upozorava da je reč zapravo o kuli u oblacima. Jer Evropska komisija je u tu svrhu odvojila samo dodatnih 7,5 milijardi evra, a sve ostalo bi trebalo stvoriti preraspodelom iz drugih izdataka Evropske unije, povoljnim kreditima Evropske investicione banke i sopstvenim sredstvima zemalja-članica i njihovih firmi. Čitava finansijska konstrukcija je zapravo slična takozvanim „Junkerovim fondovima“ iz proteklog mandata (tada je to bilo namijenjeno mjerama oživljavanja privrede) u kojem je on zamislio da bi evropski novac bio samo kamenčić koji će izazvati lavinu investicija iz drugih izvora.
Račun bez krčmara?
Jer o novcu i sljedećem srednjoročnom budžetu EU tek bi se trebao postići dogovor, a bitka oko toga je izuzetno teška. Brisel tvrdi da bi sve članice trebalo da uplaćaju više novca u kasu EU – Komisija traži 1,11 odsto BDP, a Evropski parlament čak 1,3 procenta. Mnoge štedljive članice, među kojima je i Njemačka, suviše dobro znaju kako izgledaju podrške Evropske unije i šta se događa s novcem kad on završi u Briselu, tako da istrajavaju na gornjoj granici od jednog procenta BDP.
Sve je dakle jasno – a ipak ništa nije jasno: Evropska unija je jasno prihvatila potrebu zaštite klime i stala iza transformacije privrede svih zemalja-članica. Ali tek će članice odlučiti odakle će stići ogroman novac koji će u te svrhe biti potreban. Rasprava se već vodi, ali pod predsjedavanjem Hrvatske će teško doći do dogovora o tako važnom pitanju. Tek kad od sredine godine predsjedavanje bude preuzela Njemačka, na sastanku o evropskom budžetu ove jeseni moglo bi da se zna da li će Evropska unija biti spremna i da izdvoji novac za svoje ambiciozne planove o zaštiti klime.