Gripa i korona - prijeti li nam dvostruki val?

Njemačke bolnice upozoravaju na opasnost od ponovnog preopterećenja zdravstvenog sustava zbog rasta broja zaraženih koronavirusom. „Imamo znatan rast broja pacijenata pozitivnih na covid. U usporedbi s prošlim tjednom, popunjenost bolničkih kreveta je porasla za 50 posto", objavio je Gerald Gaß iz njemačke udruge bolnica DKG. Dodatni problem predstavlja i nedostatak medicinskog osoblja.

Situacija bi se mogla još više pogoršati, jer uskoro počinje i sezona gripe, dakle prijeti dvostruki val oboljenja. Ima li razloga za zabrinutost?

Zašto sada opet prijeti val gripe?

Prošle dvije zime sezona gripe je praktički izostala, čemu su pridonijele mjere za suzbijanje širenja pandemije koronavirusa, kao što su obveza nošenja zaštitnih maski, držanje distance i ograničavanje kontakata. Sada na mnogim područjima ta pravila više ne vrijede. Zato se mora polaziti od toga da će ove zime vjerojatno doći val gripe, rekao je Carsten Watzl, glavni tajnik Njemačkog društva za imunologiju, za javni servis SWR.

Kada je hladno virusi se mogu jednostavnije širiti, a aerosoli se duže zadržavaju u zraku ako je zrak zbog grijanja suh. Osim toga, i naša sluznica je u zimsko doba suha što pogoduje širenju virusa.

Hoće li val gripe biti jači nego prije pandemije?

Teško je procijeniti kakav bi mogao biti val gripe. Brojke su se iz godine u godinu razlikovale i prije pandemije. U Australiji se upravo približava kraj sezone gripe, koja je ondje počela ranije nego inače, a gripa se brže širila. No kako kaže Watzl, ovogodišnji val gripe u Australiji nije se puno razlikovao od onih prethodnih godina. On polazi od toga da se i u Njemačkoj može računati s prosječnom sezonom gripe kakve su bile prije pandemije. 

Tko je posebno ugrožen?

Ljudi zbog pandemije već duže vrijeme nisu imali kontakt s virusom gripe. Zato je upravo kod male djece izostala prva infekcija, što znači da još nisu razvila imunitet i zbog toga su neotporna na zarazu. Brojke iz Australije pokazuju: više od 50 posto slučajeva gripe zabilježeno je kod mlađih od 16 godina. No oni u pravilu lakše prebole gripu.

Tko se treba cijepiti protiv gripe?

Teški oblici oboljenja prije svega se očekuju kod starijih ljudi i osoba s oslabljenim imunitetom. Kod tih skupina gripa može biti i smrtonosna. Prema podacima Instituta Roberta Kocha (RKI), u sezoni 2017./2018. u Njemačkoj je od posljedica zaraze virusom gripe umrlo 25.100 osoba.

Zato se cijepljenje protiv gripe preporučuje starijima od 60 godina, trudnicama i kronično bolesnima, kao i osobama koje imaju brojnije kontakte, primjerice zaposlenima u zdravstvu i njezi starijih i bolesnih.

RKI preporučuje cijepljenje u razdoblju između listopada i sredine prosinca. Cjepivo razvija svoje puno djelovanje 10 do 14 dana nakon cijepljenja. 

Kakvu zaštitu pruža cjepivo?

Svake godine dominira neka druga varijanta virusa. I svake godine se unaprijed mora predvidjeti koja bi varijanta iduće sezone mogla biti problematična, kako bi se pravovremeno proizvelo cjepivo.

Ta predviđanja se ne ostvaruju uvijek u potpunosti, pa se zato i razina zaštite koju pruža cjepivo razlikuje od godine do godine. RKI je objavio rezultate studije koji pokazuju da je učinkovitost cjepiva u proteklom desetljeću bila između 20 i 60 posto. No i u godinama s manjom učinkovitošću cijepljenjem su spriječeni brojni slučajevi oboljenja. Osim toga, podaci pokazuju da gripa kod cijepljenih osoba ima blaže simptome.

Istovremeno cijepljenje protiv gripe i koronavirusa, prema navodima RKI-ja, ne utječe negativno na učinkovitost cjepiva. No moguće su jače neželjene reakcije na cjepivo.

Može li se istovremeno zaraziti i koronom i gripom?

Dvostruka zaraza virusima korone i gripe je vrlo rijetka, zato što organizam kod virusne infekcije odmah aktivira obrambene mehanizme. Tako istovremeno suzbija aktualnu zarazu, a i otežava infekciju novim virusima.

Koje bi posljedice imali istovremeni val korone i val gripe?

Istovremeni val korone i gripe mogli bi biti problematični za društvo, upozorava profesor Watzl. Jer, to bi ponovo značilo preopterećene bolnice i medicinsko osoblje. No on je ipak optimističan i kaže da ne računa s dvostrukim valom zaraza. Kao razlog navodi sadašnju dominantnu varijantu koronavirusa omikron kod koje zaraza u pravilu nema teže simptome te postojanje temeljnog imuniteta stanovništva nastalog cijepljenjem ili prebolijevanjem.

ajg/tagesschau.de

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu