Hoće li se Majdan i treći put ponoviti?

Ukrajinska vlada je pokrenula vojnu ofanzivu protiv proruskih separatista u istočnoukrajinskom gradu Slavjansku. To je od sredine aprila treći pokušaj da se uspostavi kontrola nad provincijama Donjek i Lugansk. Istovremeno je više gradova okupirano od strane pripadnika samoproglašene „Narodne Republike Donjeck“, koji su zauzeli zgrade gradskih uprava i opljačkali skladišta oružja policije.

Slavjansk je u međuvremenu postao glavno uporište separatista.Oni namjeravaju 11. maja u više istočnoukrajinskih gradova provesti referendum koji ne priznaje vlada u Kijevu, a koji je usmjeren dobijanju veće autonomije ili otcjepljenju od Ukrajine i pripajanju Rusiji. Predstavnici ukrajinske vlade pak tvrde da se ispod maski proruskih ratnika skrivaju pripadnici ruskih specijalnih jedinica. Rusija, međurtim, odbacuje te optužbe.

Rastuća kritika vlade

Vlada u Kijevu nalazi se u „veoma teškom položaju“, rekao je u izjavi za DW Steven Pifer, bivši američki ambasador u Ukrajini, a koji danas radi za Think Tank organizaciju "Brookings Institution" u Washingtonu. "Upotreba sile bi mogla izazvati vojnu intervenciju Rusije“, misli Pifer. S druge strane ako ukrajinska vlada po tom pitanju ništa ne poduzme, mogla bi izgubiti istočnu Ukrajinu.

Vojna ofanziva u Slavjansku bila je „direktna posljedica oštre i otvorene kritike“ na prethodno ponašanje vlade, smatra kijevski politolog Vladimir Fesenko. "Oni su bili primorani da demonstriraju odlučnost“, kaže Fesenko za DW. Privremeni predsjednik Oleksander Turčinov je u međuvremenu priznao da je vlada izgubila kontrolu nad dijelovima istočne Ukrajine. Kritičko raspoloženje podgrijali su anonimni izvještaji po kojima specijalne snage sve do skora nisu imali naredbu iz Kijeva da napadnu separatiste. Ove izvještaje vlada do sada niti je potvrdila niti demantovala.

Zbog tih razloga su zahtjevi za smjenu čelnih ljudi u vladi sve glasniji. Ukrajinski mediji i društvene mreže sve češće razmatraju temu mogućeg “trećeg Majdana”. Pri tome se misli na nove demonstracije naroda na kijevskom Trgu nezavisnosti odakle su krenule i smjene vlasti 2004. ali i 2013./14. godine.

Moguća promjena raspoloženja

Do sada je dominirao stav da se vlada u de facto ratnom stanju ne treba kritikovati ni mijenjati. No, to raspoloženje bi se moglo promijeniti. "Ako se u narednim danima i satima ne desi ništa, predlažem da se gospoda na vrhu posmatraju kao izdajnici države“, napisao je jedan aktivista iz Harkova, grada na istoku Ukrajine, na facebooku. „Optužbe će pokrenuti ljude na Majdanu“, smatra on. Njegova poruka je proslijeđena na hiljade adresa.

To je stajalište, koje očigledno mnogi Ukrajinci dijele. Posljednjih dana su sve češći pokušaji nezadovoljnih građana da ponovo organizuju demonstracije ispred Parlamenta i vladinog sjedišta u Kijevu. Njihovi protesti sa samo nekoliko stotina sudionika do sada nisu imali uspjeha.

U najistaknutije pobornike prijevremene smjene vlasti spada i bivši minister odbrane Anatolij Hrizenko. Parlament treba privremenog predsjednika Turčinova, zbog njegovog pasivnog odnosa u krizi u istočnoj Ukrajini, smijeniti, piše on u svom blogu. Hrizenko je nekada bio i član partije bivše premijerke Julije Timošenko. NMo, nakon jedne svađe sa čelnicima stranke, on je istupio iz nje.

Eksperti očekuju nove izbore

Kijevski politolog Fesenko smatra da su kritičari vlade, poput Hrizenka, autsajderi. On upoozorava na negativne posljedice „trećeg Majdana“. Po njegovom mišljenju je to ili farsa ili početak konačnog raspada Ukrajine.

Mnoge optuže na adresu vlade su doduše opravdane ali smjena na vrhu države bi bila kontraproduktivna, smatra ovaj ekspert. On dodaje da bi trebalo sačekati da se održe predsjednički izbori 25. maja.