Hoće li se Putin zadovoljiti Krimom?

„Nakon aneksije Krima Rusija stvara činjenično stanje pri kojem se ne može ni zamisliti na koji način bi se sve moglo vratiti na staro. Pitanje je dakle da li će ruski predsjednik Putin odjednom doći na ideju da u svom zanosu velike sile zamahne novim udarcima ili će se privremeno zadovoljiti Krimom. U konačnici, tako glasi doktrina Putin-Medvjedev, Moskva može napasti svuda gdje su Rusi ugroženi ili gdje su ugroženi ruski interesi“, upozorava Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Nasuprot tome Hannoverische Allgemeine prepoznaje prve znakove smirivanja situacije: „Sve zemlje članice Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OSCE) su dogovorile slanje promatračke misije u Rusiju. I Rusija je prihvatila tu misiju – to bi mogao biti znak da je predsjednik Vladimir Putin – u najmanju ruku za sada – zadovoljan sa Krimom i da neće posegnuti za drugim dijelovima Ukrajine.“

Neue Osnabruecker Zeitung je skaptičan posebice s obzirom na izjavu njemačke ministrice odbrane Ursule von der Leien:

„Bolje bi bilo da je šutjela. Dok kancelarka Angela Merkel i ministar vanjskih poslova Frank Walter Steinmeier nastoje naći izlaz iz ove veoma brizantne krize diplomatskim putem, ministrica odbrane zahtijeva jaku ulogu NATO-a, kao da postoji vojna opcija. Taj postupak bi se mogao posmatrati kao dio dvostruke strategije Zapada. Ipak je ispad jake žene CDU-a u ovom vremenskom trenutku nepovoljan. U konačnici upravo sada je uspjelo pokrenuti slanje promatračke misije OSCE-a uz suglasnost Rusije. Taj prvi korak ka deeskalaciji stanja morali bi slijediti naredni.“

List Die Welt smatra da ekonomska struktura Rusiju čini osjetljivom: „Kriza u Ukraijini već pravi pravu pustoš u ruskoj ekonomiji i na bankovnim računima tamošnjih oligarha. Čini se kao da pritisak na Rusiju iz cijelog svijeta ima ekonomske posljedice još i prije ograničavanja uvoza i izvoza, zabrane investicija, ograničavanja kapitala koji su više od čiste prijetnje Euroljana i SAD-a. To budi opreznu nadu da će Rusija jednom ipak popustiti. Moguće sampotvrđivanje, sa sviješću o povijesti, ali zaboravljajući na međunarodno pravo, dakle cijela igra koju trenutno na Kremlju vodi Rusija – vodi u veoma skupu izolaciju. Poslovati sa Zapadom za Putina i njegove stare prijatelje na čelu koncerna je puno vrijednije. Svjetska trgovina može biti sila koja potpomaže mir zato jer ga treba.

Borba s vjetrenjačama

Njemačka štampa komentira i odluku o zabrani Twittera u Turskoj.

„Zabrana Twittera mogla bi za turskog premijera biti poput bumeranga. Brojni Turci uoči izbora očekuju dodatna brizantna otkrića o korumpiranoj momčadi svog vladajućeg kruga. Upravo to Erdogan očito želi spriječiti ovim svojim očajničkim korakom. Ipak on se bori protiv vjetrenjača kao svojevremeno Don Kihot i time samo dokazuje da ne razumije internet i da svoje sugrađane grubo podcjenjuje“, komentira Frankfurter Rundschau.

„Zabrana znači da 60-godišnji Erdogan više ne zna kako se može spasiti od stalnih optužbi za korupciju. Još gore za njega je to da Turci na ovu zabranu zvižde i revnosno tvituju – čak i predsjednik Abdulah Guel koji je do sada uvijek bio promišljen i branio svog starog prijatelja Erdogana. Erdogan je demontirao samog sebe pred očima svjetske javnosti“, komentira Tagesspiegel.

Autorica: Zorica Ilić

Odg. urednica: Jasmina Rose