Hrvatska i Srbija drže ključeve stabilnosti Balkana

Znanstveni skup o odnosima Hrvatske i Srbije se već održava četvrtu godinu za redom u Golubiću, selu u Dalmatinskoj zagori. To naselje je gotovo potpuno uništeno tijekom i nakon "Oluje" 1995. godine i u koje su se Srbi počeli vraćati posljednjih godina. U selu je prije rata živjelo oko 500 stanovnika, a danas ih je stotinjak. Stanovnici su zahvalni naučnici što su odabrali baš Golubić kao mjesto susreta, jer su na taj način skrenuli i pažnju medija i pažnju državnih tijela na to selo, što je, kako smatraju, ubrzalo obnovu kuća.

Važnost ovog susreta najbolje ističe Janko Veselinović, profesor iz Novog Sada i šef Parlamentarne grupe prijateljstva Skupštine Srbije sa Saborom Hrvatske koji smatra kako "Srbi i Hrvati drže vrata stabilnosti tri države: Srbije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine.”

Naučnici iz Srbije i Hrvatske ove godine imali su izlaganja o temi “Hrvatsko-srpski odnosi: 20 godina poslije rata u Hrvatskoj”. Na konferenciji su bili prisutni i profesor Columbia  univerziteta Elazar Barkan i profesor savremene istorije Rurskog univerziteta iz Bochuma Constantin Goschler.

Nije samo ljeto krivo

Između Hrvatske i Srbije još uvijek postoje brojna otvorena pitanja, ali su odnosi značajno popravljeni u proteklih 20 godina od početka rata u Hrvatskoj, zaključak je naučnika. Od otvorenih pitanja se spominjalo: pitanja granica, povratka izbjeglica, povratka imovinskih prava, pitanja nestalih osoba, suđenja za ratne zločine pred domaćim sudovima i pitanje tužbe pred Međunarodnim sudom pravde.

Profesor iz Novog Sada i šef Parlamentarne grupe prijateljstva Skupštine Srbije sa Saborom Hrvatske Janko Veselinović zabrinut je zbog, kako smatra, zastoja u normalizaciji odnosa između dvije zemlje. “Radovao bih se ukoliko je do zastoja u komunikaciji, odnosno u rješavanju otvorenih pitanja između Srbije i Hrvatske, došlo zbog ljetnog odmora. Međutim, po svemu sudeći nije samo to razlog za zastoj”, smatra Veselinović.      

Problemi i Srba iz Hrvatske i Hrvata u Srbiji

Prema njegovim riječima, Srbi iz Hrvatske i danas imaju brojne probleme koje treba što brže rješavati, a slično se odnosi i za Hrvate u Srbiji. “To sve u određenom dijelu vrijedi i za Hrvate u Srbiji koji također imaju pravo vratiti se, za one koji su silom morali otići, da se školuju na svom jeziku, i da imaju program na televiziji na svom jeziku”, navodi novosadski profesor.

Igor Graovac iz Hrvatskog instituta za povijest iz Zagreba kaže da je u javnosti očigledno došlo do zasićenja temama iz neposredne ratne prošlosti, ali i upozorava da je nemoguće otići u budućnost, dok ne riješimo pitanja iz prošlosti. “Naravno, ne više ratom, nego da vidimo što se stvarno dogodilo, što smo učinili jedni drugima. To je jedina realna osnovica da počnemo normalno živjeti kao susjedi”, ukazuje Graovac. 

On priznaje kako postoje brojna otvorena pitanja između Srbije i Hrvatske, ali upozorava kako je ozračje danas mnogo bolje: “Ipak su uspostavljene bezvizne komunikacije, ekonomski odnosi se sve više razvijaju, turisti putuju iz jedne države u drugu bez smetnji, a trenutni predsjednici država govore o mogućnostima za daljnju suradnju.”

Skup su organizirali Centar za istoriju, demokratiju i pomirenje iz Novog Sada i Udruženje za istoriju, saradnju i pomirenje iz Obrovca.

 

Autor: Dinko Gruhonjić

Odg. Urednik: M. Smajić