Lov na saborsku većinu

Hrvatski dio društvenih mreža zagušen je porukama ispisanima u izbornoj noći. Dok Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) slavi, lijevi birači demonstrativno poručuju, kako to već biva u ovakvim prilikama, da je vrijeme za napuštanje zemlje. Već od objave izlaznih anketa postalo je jasno da Hrvatskoj još jednom slijedi mukotrpno sastavljanje vlasti.

Neslužbeni rezultati pokazuju da je HDZ, ovoga puta samostalno, relativni pobjednik sa 61 mandatom, a slijedi ga Narodna koalicija koju predvodi Socijaldemokratska partija (SDP) sa 54 mandata. Most ih je prikupio 13, dok je iznenađenje izbora Živi zid s čak 8 zastupničkih mjesta.

Vrh HDZ-a nepromijenjen, birači su i dalje isti

U svojem pobjedničkom, ali suzdržanom govoru, novi smjer u politici HDZ-a najavio je novi predsjednik stranke Andrej Plenković pozivajući se na preporuke Josepha Daula, Doris Pack, Manfreda Webera i Elmara Broka. Politika nove, ovoga puta stabilne vlade, kaže, bit će europska. „Sutra (12. rujna) ćemo održati Nacionalno vijeće, razgovarati s partnerima i stvoriti platformu za poslijeizborne razgovore“, najavio je Plenković početak otvaranja političke tržnice na kojoj, prema viđenom, ne treba očekivati previše principijelnosti.

Onima koji vjeruju kako je proeuropski Plenković u dva mjeseca stranku podignuo iz ruševina koje je iza sebe ostavio Tomislav Karamarko, a njegove birače okrenuo prema temama budućnosti, ostaje zamisliti se nad podacima o preferencijalnom glasovanju. Tako su izravno iz biračke baze izdašno nagrađeni zagovaračica lustracije Bruna Esih; ministar kulture protiv kojeg se dignuo velik dio kulturne scene, a kojeg se optuživalo za negiranje antifašizma – Zlatko Hasanbegović; Stevo Culej koji je zastupnika romske manjine nazvao „srpskim ciganinom i bivšim oficirom JNA“; ali i Miro Kovač, šef diplomacije koji velik dio svoje popularnosti duguje razmjeni vatre s vladajućim srbijanskim političarima. Navode o tome kako je general Željko Glasnović oduzeo HDZ-u jedan od tri glasa u dijaspori također treba uzeti s rezervom, jer Glasnović organski pripada HDZ-ovom jatu, a ovako je promoviran u slobodnog strijelca čiji neobuzdani temperament formalno više neće bit stranačka odgovornost.

Ostaje li Milanović na čelu SDP-a?

I dok će Plenković imati pune ruke posla oko discipliniranja ne baš tako europski raspoloženih zastupnika, pred šefom Narodne koalicije, SDP-ovim Zoranom Milanovićem, dani su u kojima će razmišljati o svojoj političkoj budućnosti. Jasno je da sam ne može snositi odgovornost za doživljeni poraz, s obzirom da je u izbore krenuo okružen stranačkim uglednicima koji su mu davali bezrezervnu potporu. Upravo njih su mnogi članovi stranke doživjeli kao potrošeni kadar čije preživljavanje ovisi isključio o šefu stranke. Milanović, dakako, poručuje da svatko „treba zatomiti svoje ambicije i taštinu i staviti se na raspolaganje Hrvatskoj“ što se može protumačiti i kao poruka suparniku Plenkoviću da je spreman na sastavljanje velike koalicije, pogotovo u svjetlu nagađanja kako će zastupnici Hrvatske seljačke stranke (HSS) iz jata Narodne koalicije prijeći u HDZ-ov tabor. Šef HSS-a Krešo Beljak odbacuje tu mogućnost pa je sasvim izvjesno da će Milanović još jednom pokušati kupiti Most, koji se pokazao konzervativnom opcijom, i koji ga je već jednom izigrao u pregovorima za sastavljanje prošle neuspješne vlade. Za sada može računati tek na prirodnu podršku IDS-a i dijela zastupnika manjina.

Živi zid ipak nije propao

Šef Mosta Božo Petrov vodećim blokovima daje rok od pet dana u kojima se moraju izjasniti o postavljenim uvjetima. 12 osvojenih mandata mogu smatrati potvrdom prošlogodišnjeg izbornog uspjeha, iako su tada osvojili čak 19 saborskih fotelja od kojih ih se sedam putem osipalo. Nakon što su im birači pokazali da nisu ozbiljno shvatili one koji su Most optuživali za nestabilnost vlade Tihomira Oreškovića, za očekivati je da daljnjih osipanja njihovih zastupnika neće biti.

Nekad anarhističan Živi zid u proteklih devet mjeseci upristojio je svoju političku komunikaciju pa će u Saboru zauzeti čak 8 mjesta. Iako najavljuju da se „neće prodati“ i da neće koalirati sa strankama koje su „upropastile Hrvatsku“, riječ je o društvu s vrlo neujednačenim apetitima i nepredvidljivom unutarnjom dinamikom. Što će im ponuditi SDP i HDZ treba tek vidjeti. Sva tri glasa srpske nacionalne manjine osvojila je Samostalna srpska demokratska stranka (SDSS) Milorada Pupovca koji je već ranije najavio kako namjerava sudjelovati u novoj vlasti.

Samoprozvani „gradonačelnik Hrvatske“, Milan Bandić sa svojim partnerima osvojio je tek dva mandata, usprkos činjenici da je kao prvi čovjek Zagreba javnim novcem vodio do sada neviđenu populističku kampanju zasnovanu na novim socijalnim pomoćima starim i siromašnim Zagrepčanima. Čini se da građani ipak ne dijele njegovu opsesiju instaliranja fontana po metropoli, a nisu ni nagradili sukob s novinarkom RTL-a kojoj je poručio da ne bi trebala govoriti o navodno katastrofalnom stanju u zagrebačkim vrtićima – sve dok ne rodi.

I nestašna predsjednica je kršila pravila

Ove su izbore obilježile apatija i niska izlaznost birača od samo 52,6%. Moglo bi se reći da su donijeli ono što su birači očekivali – izostanak promjena i nastavak agonije oko sastavljanje vlasti pa će odgovornost za ubrzanje procesa morati preuzeti predsjednica Kolinda Grabar Kitarović. Pamtit će se izborna noć i po tome što predsjednica nije govorila u izravnom prijenosu, izbjegavši tako prošlogodišnju situaciju kada je čestitala relativnu pobjedu svom matičnom HDZ-u, a prije objave konsolidiranih podataka Državnog izbornog povjerenstva. Napose, pamtit će se izbori i po predsjednici koja je, sudeći prema snimci N1 televizije, na biralištu mobitelom fotografirala svoj listić, iako je Državno izborno povjerenstvo ranije upozorilo da je to u suprotnosti s pravilima.

„Takvo ponašanje ne bi smjelo biti normalizirano niti postati primjer drugima jer takvi se dokazi mogu koristiti kao podloga za kupoprodaju glasova. Zanimljivo je da je zabilježeno nekoliko sličnih slučajeva u kojima su birači Ermine Lekaj Prljaskaj, kandidatkinje za predstavnicu albanske manjine, na njenoj Facebook stranici objavljivali fotografije svojih listića ispunjenih u njenu korist te svojih osobnih iskaznica“, reagirala je nevladina organizacija GONG.

U ovim trenucima i službeno počinje lov na većinu – 76 zastupničkih ruku koje će vrlo vjerojatno u banske dvore dovesti Andreja Plekovića. No s obzirom na ranije viđenu prevrtljivost Mosta i političku osebujnost Živoga zida, iznenađenja su i dalje moguća.