Hrvatska ne vjeruje u zločinački pothvat

Tim je pothvatom, odlučilo je Sudsko vijeće, pokušano stvaranje „Velike Hrvatske“, zbog čega su šestorica Hrvata iz BiH nepravomoćno osuđeni na ukupno 111 godina zatvora (na naslovnoj fotografiji glavnooptuženi Jadranko Prlić). Počinjeni su zločini nad Muslimanima na teritoriji za koje se smatralo da pripadaju Hrvatskoj zajednici Herceg-Bosni, a sukob je bio međunarodni, zaključio je Sud nakon devet godina suđenja i ispitivanja više od 200 svjedoka.

Ova je presuda izuzetno neugodna za Hrvatsku, jer će, potvrdi li se, dokazati da je Hrvatska ratovala na teritoriju BiH. Zbog toga ne čudi da prve reakcije političara dovode u pitanje tezu o udruženom zločinačkom poduhvatu.

Tako je bivša premijerka i nekadašnja šefica HDZ-a Jadranka Kosor, koju je upravo Tuđman uveo u politički život, izjavila da treba učiniti sve da se ta teza sruši. Kaže, potvrdi li se u drugom stupnju suđenja, to će imati posljedice za Hrvatsku. Aktualni šef HDZ-a Tomislav Karamarko je „neugodno iznenađen“ te napominje da se radi o krivoj kvalifikaciji, budući su i Hrvatska i BiH bile žrtve velikosrpske agresije.

Krivnja je individualna

Vođa srpske manjine u Hrvatskoj, SDSS-ov Milorad Pupovac je očekivao ovakvu presudu, no kaže, ona neće negativno utjecati na odnose Hrvatske i BiH. Dodaje da Hrvatska čini sve, još od 2000. godine, kako bi se nasljeđe politike devedesetih uklonilo. Presuda će, prema Pupovcu, pomoći u osvještavanju odnosa dviju zemalja tijekom devedesetih.

„Kad slušam ovakvu presudu, prvo čega se sjetim su žrtve i moja sućut je usmjerena prema njima i njihovim obiteljima“, izjavio je predsjednik RH-a Ivo Josipović. Napominje da je krivnja uvijek individualna te da se radi o nepravomoćnoj presudi.

Hrvatski premijer Zoran Milanović misli da je Hrvatska činila puno grešaka, ali i da je puno pomagala BiH. Kvalifikacija o udruženom zločinačkom pothvatu da bi se Herceg-Bosna pripojila Hrvatskoj ne odgovara stvarnosti, izjavio je Milanović. Istovremeno je predsjednik Sabora Josip Leko poručio da Haški sud treba poštovati, sviđa le hrvatskim građanima njegove odluke ili ne. Ipak, podsjetio je, da su dosadašnja iskustva pokazala da haška presuda u drugom stupnju može biti bitno drugačija.

Presuda važna za odnose Hrvata i Bošnjaka

Povjesničar Ivica Lučić iz Hrvatskog instituta za povijest smatra da je nepravomoćna presuda donesena temeljem predrasuda. „Vidjeli smo da su dva suca to potvrdila dok je predsjedavajući sudac Antonetti izdvojio svoje mišljenje. On smatra da to nije tako. On je jedini sudac koji se unio u ovaj postupak i jedini nije unaprijed donio svoj sud“, izjavio je Lučić za Deutsche Welle. Dodaje da su kazne znatno niže od traženih te da je došlo do rascjepa Sudskog vijeća. To otvara prostor za žalbeni postupak, kaže ovaj stručnjak za suvremenu hrvatsku povijest. „Kako možete reći da su ljudi koji su osnovali Hrvatsku zajednicu Herceg Bosnu htjeli ju pripojiti Hrvatskoj, kada su ti isti ljudi u Skupštini BiH glasovali za referendumsko pitanje kojim je omogućeno osamostaljenje Bosne i Hercegovine i mjesec dana kasnije sudjelovali u provedbi tog referenduma?“

One koji vjeruju da ova presuda dokazuje da je Hrvatska napala BiH, prema mišljenju povjesničara Lučića, imaju svoj izgrađeni stav kojega neće moći promijeniti ni eventualna drugačija drugostupanjska presuda. Ako se potvrdi, presuda će bitno utjecati na odnose Hrvata i Bošnjaka u BiH. „Posebno ako imamo na umu da je za 1500 Hrvata koje je ubila Armija BiH izrečeno ukupno šest godina zatvora na Haškome sudu“, zaključuje naš sugovornik.

Politički analitičar Žarko Puhovski je u programu Hrvatskog radija izjavio da Hrvatska, do eventualne drugačije drugostupanjske presude, treba živjeti s presudom zbog vojne intervencije u susjednu državu, ali i time da je projekt Herceg- Bosne osuđen kao projekt nastao na zločinu. Dodaje da je važno što je presuda donesena nakon što je Bundestag ratificirao hrvatski pristupni ugovor s Europskom unijom. Unatoč očekivanjima, iz Njemačke je dolazilo najviše otpora i kritika pa bi sada Bundestag puno teže donio tu odluku, misli Puhovski.

Autor: Siniša Bogdanić

Odgovorna urednica: Zorica Ilić