Irak: mukotrpna potraga za žrtvama IS-a

"Mog brata su uhitili pripadnici 'Islamske države' (IS)", kaže Abdulah Ramadan Mohamed iz iračkog grada Havija. Kada je IS početkom ljeta 2014. zauzeo grad, ekstremisti su optužili Mohamedovog brata za špijunažu. Razlog: radio je za iračku vladu što je bilo dovoljno za optužbu. Optužba za špijunažu bila je "potpuna besmislica", kaže Mohamed u razgovoru za DW.

- pročitajte i ovo:  Farhad Alsilo: Kako sam preživio zvjerstva "Islamske države"

Njegov brat se do dan danas nije vratio, smatra se nestalim. Mjesecima je Mohamed pokušavao doći do informacija o svom nestalom bratu. Također je posjetio nekoliko zatvora koje vodi IS, ali nije pronašao ništa o tomu gdje bi mu brat mogao biti, čak ni nakon što je iračka vojska protjerala IS iz Havije krajem 2017. Nema informacija, nema tragova. "Sada ovdje nema nikoga koga mogu pitati", kaže Mohamed. "Nikad ga neću zaboraviti. Ali što mogu učiniti?!"

- pročitajte i ovo: „Islamska država“: Oslabljena ali i dalje opasna

Tisuće poginulih i nestalih

Mohamed je samo jedan od tisuća građana Havije koji još uvijek nisu sigurni oko sudbine svojih otetih članova obitelji nakon pada terorističkog režima IS-a. Kada je IS napustio Haviju, iza sebe su ostavili 7.000 poginulih i 5.000 nestalih.

Vjeruje se da se tijelo njegovog brata nalazi u jednoj od masovnih grobnica u blizini grada. No dok se identitet mrtvih nedvosmisleno ne dokaže, Mohamed i njegova obitelj će i dalje biti prisiljeni živjeti u neizvjesnosti.

Do sada je Ured za masovne grobnice iračke vlade, odgovoran za identifikaciju posmrtnih ostataka, tek planirao ekshumirati grobnice na mjestu u podnožju planine Hamrin u sjeveroistočnom Iraku. Kažu da su tamo pokopane pripadnice etničko-vjerske skupine Jezida koje su pokušale pobjeći od IS-a i pritom su ubijene.

Prema podacima Ujedinjenih naroda, u Iraku je pronađeno više od 200 masovnih grobnica povezanih s IS-om. U njima bi se moglo nalaziti i do 12.000 osoba.

Spori proces ekshumacije

Njegov tim je do sada mogao izvršiti ekshumacije samo na 29 od 114 mjesta na kojima su pokopane žrtve IS-a, kaže Dia Karim Saidi, šef Ureda za masovne grobnice. Vjeruje se da se posmrtni ostaci oko 3.000 osoba nalaze u 81 dosad pronađenoj zajedničkoj grobnici. Ured također surađuje s istražiteljima UNITAD-a, istražnog tima UN-a koji procesuira zločine koje je počinio IS. Na licu mjesta u Iraku je i Međunarodna komisija za nestale osobe (ICMP).

Većina ovih ekshumiranih grobnica sadržavale su tijela pripadnika jezidske etničko-vjerske manjine. IS je optužen da je počinio genocid nad ovom skupinom. Većina ovih grobova nalazi se u sjevernoj iračkoj provinciji Sinjar, tradicionalnom središtu ove vjerske zajednice. Mnogi posmrtni ostaci su identificirani, a neki su kasnije svečano pokopani.

Ali to u Haviji nailazi na nerazumijevanje. Članovi obitelji nestalih sunita žale se da se prioritet daje ekshumaciji jezidskih grobova.

Karim Saidi okrivljuje nedovoljno financiranje ureda na čijem je čelu. Njegov tim ima samo 45 članova i nedostaju mu brojni resursi. "Potrebna su nam sredstva UNITAD-a i ICMP-a da bismo mogli raditi", kaže on. „Organizacije UN-a odlučuju koje masovne grobnice imaju prioritet", upire neposredno prstom na krivca.

Dima Babili, glasnogovornica ICMP-a, to opovrgava, i kaže da redoslijed iskapanja određuju lokalne vlasti. "Naš cilj je pomoći Iraku da stvori održiv proces pronalaska svih nestalih osoba, bez obzira na njihovo podrijetlo, vrijeme ili okolnosti njihova nestanka."

Mračna ostavština Sadama Huseina

Kad se radi o iskopavanjima masovnih grobnica, Irak također nosi težak povijesni teret. Diktator Sadam Husein, koji je svrgnut 2003., odgovoran je za masovne grobnice na 98 lokacija u zemlji. Od toga 22 još nije ekshumirano. Prema Međunarodnom odboru Crvenog križa, Irak ima najveći broj nestalih na svijetu: procjene su između 250.000 i milijun ljudi.

Osim velikog broja grobnica, irački timovi za ekshumaciju suočavaju se s drugim poteškoćama. Ponekad im ni vremenske prilike ne idu na ruku. Ili još uvijek u području masovnih grobnica djeluju manje IS ćelije što predstavlja neprocjenjiv rizik.

„Neizvjesnost oko sudbine rođaka djeluje paralizirajuće", kaže Ahmed al-Muhairi, lokalni plemenski vođa. Njegov otac i ujak se još uvijek vode kao nestali. "Obitelj se još uvijek nada da će se vratiti”, kaže. No vjerojatnost da se to dogodi je ravna nuli, smatra. "Zato ne razgovaramo o tome što im se dogodilo. Ta tema je tabu."

Al-Muhairi vjeruje da njegovi rođaci vjerojatno nikada neće biti pronađeni. Već je pitao razne državne agencije ali bez rezultata. "Vlasti radije zaboravljaju što se dogodilo", kaže on.

Diskriminacija do groba

Mnoge od neistraženih masovnih grobnica nalaze se u sunitskim područjima. Sam IS se poziva na sunitski islam. Ali to nije spriječilo njegove milicije da ubijaju i sunitske muslimane.

Irački suniti se često žale da se posmrtni ostaci žrtava iz njihovih redova rijetko ekshumiraju sa sličnim argumentom kao i u slučaju jezidskih žrtava IS-a: masovne grobnice u kojima se pretpostavlja da su bile šijitske žrtve IS-a, za razliku od sunitskih žrtava, odavno su uglavnom ekshumirane. Diskriminacija se ovdje doživljava i nakon smrti, smatraju suniti.

Neizvjesnost oko sudbine nestalih ne uznemiruje samo rodbinu. To također ima i ekonomskih implikacija. Udovica Mohamedovog nestalog brata, na primjer, vratila se u kuću svojih roditelja s djecom. Dosad je uzalud čekala državnu mirovinu za udovice. Iračka vlada naime isplaćuje mirovine samo kada se dokaže smrt supruga.

"Postoje stotine, ako ne i tisuće obitelji kojima nedostaju voljeni", rekao je nedavno guverner pokrajine Niniva Najm Jibouri. Glavni grad ove pokrajine, Mosul, također je bio okupiran. Sukladno tome, tamo se nalaze i masovne grobnice. "Preživjeli su i dalje zabrinuti. Stoga moramo odmah identificirati sva tijela u ovim masovnim grobnicama", kaže Jibouri.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu