Istočni i Zapadni Nijemci - još uvijek dva svijeta?
8. april 2019
U Baden-Virtembergu, na jugoistoku Njemačke, jedna spektakularna sudska tužba zbog diskriminacije je 2010. godine dospjela u udarne vijesti. Jedna knjigovođa iz Istočnog Berlina je konkurisala za posao u jednoj firmi za proizvodnju prozora. Dvadeset godina se prije toga je - kao i hiljade drugih Istočnih Nijemaca - odselila u Zapadnu Njemačku da bi tamo našla posao. No, dobila je natrag fasciklu sa dokumentima i biografijom, s tim što je na koricama pisalo "Osi" - riječ koja u svakodnevnom žargonu označava Istočne Nijemce. I pored te riječi je bio još i nacrtan debeo minus.
Smatrajući se žrtvom diskriminacije, ona je zatražila nadoknadu štete. Antidiskriminacijski zakon iz 2006. godine kaže da svi ljudi moraju biti jednako tretirani bez obzira na porijeklo. No, Sud rada u Štutgartu je odbio tužbu. Obrazloženje: Istočni Nijemci nisu autohtoni narod. Sljedstveno tome, ni dotična tužiteljka nije imala pravo da se osjeća diskriminisanom. Slučaj se završio poravnanjem.
Statistiku o eventualnim sličnim slučajevima nije moguće naći. Pa ni u Bundestagu u službi za borbu protiv diskriminacije. Njen portparol Sabastijan Bikerih je rekao da postoje samo "pojedinačni zahtjevi".
Pri tome bi - čisto statistički gledano - bilo mnogo dobrih razloga za takve tužbe. Istočni Nijemci su na samo 1,7 odsto radnih mjesta u najtraženijim zanimanjima u Njemačkoj. To je pokazala jedna studija Univerziteta u Jeni iz 2017. godine. To je nesrazmjerno mali udio u poređenju sa udjelom Istočnih Nijemaca u ukupnom broju stanovnika u Njemačkoj - od 17 odsto. A na čelu 80 državnih univerziteta nalaze se isključivo Zapadni Nijemci.
Ima mnogo primjera koji pokazuju da se, 30 godina poslije ujedinjenja, novac, odluke u privredi, pravosuđu, vojsci, upravi, nauci i obrazovanju nalaze pretežno u rukama Zapadnih Nijemaca.
Kvota za Istočne Nijemce
"Potrebna nam je kvota za Istočne Nijemce, inače ujedinjenje ne može da se shvati ozbiljno", rekao je sredinom marta ljevičarski političar Gregor Gizi, jedan od najpoznatijih istočnonjemačkih političara u Bundestagu. Kada se pogleda na brojke, sve izgleda "kao da Zid još postoji", dodao je.
Čitava debata nije nova. No, sada bi, kako poručuje Stranka ljevice, sa riječi trebalo preći na djela. Zato je ta stranka Bundestagu predala zahtjev za postavljanje kvota za Istočne Nijemce. Ona bi trebalo da važi za sve državne službenike. Ljevica se poziva i na član 36 njemačkog Osnovnog zakona u kojem piše da "u najvišim organima vlasti treba da budu prisutni službenici iz svih saveznih pokrajina u srazmjernom odnosu". Druge stranke ne podržavaju taj prijedlog.
Nezadovoljstvo se skupljalo godinama. U početku su svi govorili da stara elita DDR mora biti razvlašćena. Uz to je važilo i da se Zapadni Nijemci bolje razumiju u novi sistem uvedn poslije ponovnog ujedinjenja 3. oktobra 1990. smatralo se da će s vremenom doći do potpunog ujednačavanja između Istočnih i Zapadnih Nijemaca, ali to se nije desilo.
Elita regrutira samu sebe
Lars Fogel sa Univerziteta u Lajpcigu je specijalizovan za proučavanje elite. On kaže da je "gotovo univerzalna zakonitost ona da grupe koje su isključene iz elite ne mogu same da nađu put do nje". Onaj ko je dio elite, regrutuje kao nasljednike one koji su mu slični na planu porijekla, obrazovanja i karijere. "Pravi" univerzitet, "prave" studije i slično su poželjni preduslovi (uključujući i golf-klub) ali put ka vrhu je u Njemačkoj netransparentan, smatra Fogel. Istočni Nijemci još ne znaju kako da se pridruže "pravim krugovima". Postoji i faktor zvani mimika, gestika, govor tijela, faktor suptilnih signala koji ukazuju na "elitarnost", ali Zapadni Nijemci, kaže ovaj stručnjak, takvim faktorima bolje vladaju.
Fogel je ubijeđen da bi uvođenje kvote bilo dobro za Istočne Nijemce, ali da politička većina neće da podrži tu ideju u doglednoj budućnosti.
Alternativa za kvotu?
Iako trenutno samo jedna stranka u Bundestagu hoće kvote, svi uglavnom razmiju da situaciju valja promijeniti. Pitanje glasi: kakvu strategiju primijeniti? Neki pravi recept vide u mogućnosti da se sjedište većeg broja institucija jednostavno prebace u Istočnu Njemačku. Vlada je to več počela da sprovodi i otvorila jednu kancelariju u Lajpcigu. No, to, kako upozorava Lars Fogel, još ne znači i da će institucijom rukovoditi osoba iz Istočne Njemačke.
I desničarska stranka AfD smatra da su radna mjesta i rukovodeće kancelarije suviše koncentrisani u zapadnim dijelovima zemlje. "90 odsto organa vlasti ima svoje sjedište u Zapadnoj Njemačkoj", kaže Anton Frizen iz AfD. No, ova stranka smatra da ne treba uvoditi kvote, već druge mjere. Ona se slaže sa idejom o preseljenju sjedišta raznih institucija na Istok zemlje.