Izbori na zapadu Njemačke – ispit i za Šolcovu vladu

Glasanje u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji naziva se „saveznim izborima u malom" – ne samo zato što je to najmnogoljudnija i ekonomski najvažnija pokrajina Njemačke, već i zato što je i izuzetno šarolika. Samo osam mjeseci nakon saveznih izbora, izbori u federalnoj jedinici od 18 miliona ljudi, što je skoro četvrtina stanovnika Njemačke, ovaj put se smatraju referendumom o novoj vladi u Berlinu.

Nju sačinjavaju Socijaldemokrate (SPD) lijevog centra kancelara Olafa Šolca u koaliciji sa Partijom zelenih i neoliberalnim Slobodnim demokratama (FDP). Štaviše, Šolcov donekle kontroverzan odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu, rastuć́u inflaciju i energetsku krizu u kojoj Njemačka pokušava da smanji zavisnost od ruskog gasa, otvorio je pitanje do koje mjere njemački birači imaju simpatija za takozvanu semaforsku koaliciju.

U ovoj pokrajini na zapadu Njemačke nalazi se cijeli niz gradova koji su nekada živjeli od rudarstva i u kojima su ljudi uglavnom birali SPD. Međutim, u pokrajini odavno vladaju demohrišćani (CDU) sa liberalima. Prema posljednjim anketama CDU može da računa na 30 odsto glasova a SPD na 28.

Važnost izbora u Sjevernoj Rajni – Vestfaliji za cijelu Njemačku teško je precijeniti, objašnjava politikolog dr Klaus Šubert, profesor na Univerzitetu u Minsteru. „Velika je kao neke države, na primjer, velika je kao cijela Holandija", kaže on i dodaje da ima BDP otprilike iste veličine. „Zbog toga", rekao je Šubert, „ovdašnja pitanja jesu ista ona sa kojima se suočava cijela zemlja. Rat u Ukrajini i snabdijevanje energijom svima su na prvom mjestu."

Zaista, veliki broj ljudi sa niskim primanjima sve to već jako dobro osjeća: ukrajinska kriza je dovela do skoka cijena energenata, poveć́avajući cijenu benzina i hrane.

CDU pokušava da dobije simboličke političke poene

„Međutim", objašnjava Šubert, „na pokrajinskom nivou, kandidat – konkretna osoba – je čak važniji od stranke koju predstavlja. Zato je ove godine trka tako neizvjesna. S jedne strane imamo premijera države, demohrišćanina Hendrika Vista, koji je na funkciji tek pola godine – on nema jasan profil za ove izbore."

Nakon neuspješne kancelarske kandidature Vistovog prethodnika na mjestu pokrajinskog premijera, Armina Lašeta, Hendrik Vust je prošlog oktobra preuzeo ulogu pokrajinskog lidera, a da nije bio direktno izabran. Bivši lobista kompanije Eutop i advokat Vist je nedavno požurio da se pokaže sa Danijelom Ginterom, demohrišćanskim partijskim kolegom koji je ubjedljivo ponovo izabran za pokrajinskog premijera Šlezvig-Holštajna.

Fridrih Merc, líder njemačkih demohrišćana, koji je rođen i živi u Sjevernoj Rajni – Vestfaliji, pozdravio je uspjeh svoje partije u Šlezvig – Holštajnu prošle nedjelje kao „vjetar u jedra" za Vista. Uoči izbora, Merc je pokušavao da prikupi što više simboličnih poena, čak je i putovao u Kijev u vrijeme kada je kancelar Šolc još odbijao da to uradi.

Merc je nedavno na jednom partijskom skupu rekao da neće prestati da vjeruje da je CDU najveća narodna partija u zemlji i da mora na svim mjestima da osvoji preko 30 odsto glasova, dodavši da su izbori u Sjevernoj Rajni – Vestfaliji važan korak na tom putu.

Klaus Šubert se, međutim, ne slaže sa Mercovom prognozom o skoroj pobjedi, rekavši da je njemačko biračko tijelo i dalje duboko podijeljeno između CDU i SPD. „Da, CDU je pobijedio u Šlezvig-Holštajnu, ali neposredno prije toga SPD je pobijedio na izborima u Sarlandu prije nekoliko nedjelja", rekao je on.

„Merc takođe mnogo govori o globalnim ekonomskim temama", dodao je Šubert, „ali na prvom mjestu za ljude su životna sredina i socijalna politika, poput obrazovanja i mobilnosti. Generalno, demohrišćani nisu dovoljno govorili o socijalnim pitanjima u posljednjih nekoliko godina."

Socijaldemokratski kandidat

Vistov glavni rival je Tomas Kučati iz SPD-a, advokat iz radničke klase, koji je bio pokrajinski poslanik od 2005, a potom i sedam godina ministar pravde u pokrajinskoj vladi. U posljednje vrijeme, Kučati je aktivno promovisao svoju povezanost sa kancelarom Šolcom tokom predizborne kampanje, uprkos njegovoj narušenoj reputaciji pošto većina javnosti smatra da je Šolc odugovlačio sa isporukom teškog naoružanja Ukrajini i pristankom na naftni embargo protiv Rusije.

Ali Šubert ne očekuje da će podrška Berlina u posljednjem trenutku biti od velike pomoći u nedjelju. „I jedna i druga stranka zaista treba da dobiju samo jedan ili dva odsto više glasova nego što im daju ankete i moći će da obezbijedi većinu sa koalicionim partnerom kojem je sklona." Za SPD su poželjan partner Zeleni, a za CDU liberali.

Manje stranke u centru pažnje

Sa mrtvom trkom dva kandidata manje stranke će postati još važnije kao potencijalni koalicioni partneri. Liberali (FDP) su u pokrajinskoj koaliciji sa demohrišćanima već pet godina. Poslovično skloni svijetu biznisa, malo su učinili da osvoje srca birača. Na prošlim izborima 2017. godine imali su podršku 12,6 odsto birača, dok im ankete sada daju oko sedam odsto – iako obećavaju ulaganja u nove tehnologije i održivost ekonomije. FDP je gazdovao u pokrajinskom Ministarstvu ekonomije i energetike. To je bilo propraćeno kontroverzama, kao što je odluka da se krči stara šuma da bi se došlo do uglja, mada je Njemačka planirala da potpuno prestane da upotrebljava ovaj energent 2030. godine.

U trenutnoj krizi, i CDU i SPD su pokazali spremnost da odlože prestanak korištenja uglja za nekoliko godina. „Ne gasim ništa dok ne budem imao druge izvore energije", objasnio je Kučati u debati na regionalnoj televiziji.

Pad krajnje desnice

Krajnje desničarska populistička Alternativa za Njemačku (AfD) doživjela je svoj prvi veliki poraz na prošlonedjeljnim izborima u Šlezvig-Holštajnu, pošto nije uspjela da pređe cenzus od pet odsto za ponovni ulazak u parlament.

„To je važno", objasnio je Šubert, „jer im i u Sjevernoj Rajni – Vestfaliji takođe ne ide dobro. Oni će vjerovatno ući u parlament – ali sa manje mjesta, a podrška im opada."

Politikolog Martin Florak sa Univerziteta u Duizburgu se slaže i podsjeća na „hroničnu bliskost AfD-a sa Rusijom" i činjenicu da su poslanici iż Sjeverne Rajne – Vestfalije takođe putovali na Krim. „U ovoj situaciji, vjerovatno će AfD-u biti teško da osvoji glasove izvan svog osnovnog biračkog tijela", kaže Florak.

Uprkos tome što ima najbrojnije stalno članstvo u pokrajini sa 8.830 ljudi, Ljevici će biti jako teško da ponovo pređe cenzus.

Zeleni jezičak na vagi

Zeleni će najvjerovatnije imati značajan porast podrške u poređenju sa izborima 2017. Trenutno im ankete daju 16 odsto podrške, a na prošlim izborima ostvarili su svega 6,4 odsto. „Zeleni su bili odlični u komunikaciji, posebno sa mlađim biračima. I dali su sebi kredibilitet posljednjih godina time što su bili u vladajućim koalicijama, na pokrajinskom, a sada i na nacionalnom nivou.“

Klimatske promjene utiču na živote ljudi u Sjevernoj Rajni - Vestfaliji. Bilo je velikih šumskih požara 2018. i ogromnih toplotnih talasa, kao i smrtonosnih poplava u dolini Ara prošlog ljeta. Prirodne katastrofe su „veoma važno pitanje ovdje i učinile su mnoge glasače više naklonjenim Zelenima", rekao je Šubert.

Ako Zeleni zaista naprave ogroman skok koji predviđaju ankete, a SPD i CDU ostanu u mrtvoj trci, ekolozi će biti oni koji će određivati pobjednika i na ovim „minijaturnim saveznim izborima" baš kao što su to uradili i na pravim saveznim izborima prošlog septembra.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu