Između istine i negiranja: borba za Srebrenicu
4. maj 2024"Osobe koje su inicirale ovu rezoluciju također žele oslabiti toksični uticaj ekstremnih nacionalista na mlade generacije u Bosni i Hercegovini i susjednim državama. Zaista postoji nova, vrlo opasna pojava islamofobije, ekstremne nacionalističke retorike i govora mržnje koje dolaze od vlasti Republike Srpske, dakle, onog dijela Bosne i Hercegovine iz kojeg su u ratu masovno protjerani i ubijeni muslimani i katolici”, piše pored ostalog Adelheid Wölfl u austrijskom listu "Der Standard”.
Genocid je karakteriziran namjerom da se "nacionalna, etnička, rasna ili vjerska grupa kao takva potpuno ili djelomično uništi" na direktan ili indirektan način. Smatra se "najtežim zločinom u međunarodnom kaznenom pravu". Genocid oko Srebrenice u julu 1995. godine, u kojem je ubijeno preko 8000 ljudi, uglavnom muškaraca i dječaka s muslimanskim imenima, bio je najteži ratni zločin u Evropi od Drugog svjetskog rata. Masovno nasilje oko Srebrenice nije samo prepoznato od strane Haškog tribunala, već i od Međunarodnog suda pravde kao genocid.
Uprkos tome, ovaj genocid se poriče od strane mnogih snaga, prije svega od srpskih nacionalista, žrtve se ismijavaju i izrugivaju. Taktike negatora uključuju broj ubijenih, okolnosti njihove smrti i njihov identitet, iako su činjenice potvrđene forenzičkim dokazima i svjedočenjima u međunarodnim kaznenim postupcima.
„Oni koji poriču zločin nastoje umanjiti ozbiljnost genocida kako bi stvorili podršku za svoju ideju Velike Srbije, koju i dalje žele ostvariti. U tu svrhu koriste priču o zavjeri koja se temelji na potpunoj izmjeni uloga žrtava i počinitelja u slučaju genocida u Srebrenici", piše Adelheid Wölfl.
Priča o žrtvama
U jednom od izvještaja Srebreničkog memorijalnog centra piše: "Historija 20. vijeka se tako reinterpretira kroz prizmu srpskog nacionalizma, koji Srbe prikazuje kao žalosne žrtve fiktivne muslimanske agresivne kampanje. Unutar ove iskrivljene historijskeparadigme, srpski ratni zločinci se glorificiraju kao nacionalni osloboditelji, negira se genocid u Srebrenici i rehabilitira se fašistička četnička ideologija kako bi se nacionalnom političkom projektu Velike Srbije osigurala stabilna osnova."
Baš ovakav pristup pojačan je proteklih sedmica prije rasprave o UN-ovoj rezoluciji. Posebno Aleksandar Vučić, autokratski predsjednik Srbije, i Milorad Dodik, predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska, bombardiraju javnost svojom pričom o žrtvama i predstavljaju rezoluciju o Srebrenici kao "anti-srpsku". Tvrdili su da se Srbi kao narod nazivaju genocidnim, iako niko ne tvrdi da su "Srbi" kao narod "genocidni". Genocid nije izvršen od strane Mladića i njegovih vojnika zato što su bili Srbi, već zato što su slijedili rasističku, neprijateljsku ideologiju prema ljudima. Ipak, Vučić i Dodik se žele predstaviti kao "žrtve".
Vučić čak naziva UN-ovu rezoluciju "izdajničkim napadom", a Dodik ponovno prijeti odvajanjem Republike Srpske. "Ne želimo dijeliti zrak s Bošnjacima", rekao je o bosanskim muslimanima i govorio o "kineskom zidu" između njih i "Srba". Sharon Silber, predsjednica Jews Against Genocide (Jevreji protiv genocida), nazvala je negiranje genocida od strane vlada Srbije i Republike Srpske "duboko uznemirujućim", piše Adelheid Wölfl u austrijsko listu "Der Standard”.
Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu