Jeftinih stanova u Njemačkoj i dalje - nema

Bračni par Fischer je baš na Staru godinu 2019. dobio kobnu vijest: nakon što su 36 godina živjeli u stanu u berlinskoj četvrti Schöneberg, vlasnik im otkazuje stanarski ugovor. U Njemačkoj je to moguće na primjer ako vlasnik sam želi stanovati u tom stanu, što je tu donekle slučaj: vlasnik treba taj stan za svoju kćer. Ipak, poveli su sudski spor protiv tog otkaza - ali nemaju previše iluzija.

- pročitajte još: Zašto su kirije u Njemačkoj paprene?

Treba naći stan. U Berlinu. Koji će moći plaćati, oboje su službenici, ali će za stan moći platiti najviše 800 eura - uključujući troškove. Već i to je čitava trećina njihovih primanja i mnogo više nego što su do sad plaćali. Naravno da su prvo tražili stan sličan ovom: "Bilo bi dobro da je negdje tu u blizini jer smo naravno navikli na ovaj naš kvart nakon svih tih silnih godina. Tu živi i moja obitelj, a tu je i rođakinja kojoj treba skrb", objašnjava Petra Fischer.

Stan "ode" u nekoliko minuta...

Dvije, dvije i pol sobe, lijepo bi bilo imati i balkon. Ali makar ovi pedesetogodišnjaci traže već više od godinu dana i poslali su oko 120 pisma interesa, nisu došli ni blizu nekog stana za njih. Koriste i internet i oglase gradskog stambenog ureda, traže preko prijatelja i poznanika - ali takvih stanova ima veoma malo. A ako se pojave, oni nisu niti u užem krugu.

Oglasi na internetu se isključuju često već nakon par sati, a i barem negativne odgovore primaju rijetko - puno je previše onih koji se zanimaju za takav stan. Bračni par Fischer - zato jer su zaposleni i razmjerno pristojno zarađuju - nemaju pravo aplicirati i na socijalne stanove. Najbliže svom snu o novom stanu su došli u jednoj novogradnji, ali on im je bio previše skup.

- pročitajte još: Prisilno sniženje stanarina u Berlinu

U Njemačkoj ima gradova i čitavih područja koja odumiru, ali u metropolama i sveučilišnim gradovima stanarine lete nebu pod oblake. Portal Immowelt je konstatirao kako su stanarine na primjer u Berlinu od 2009. do 2019. narasle za 109%. Berlinsko komunalno gospodarstvo HOGOWE za svaki stan koji ponudi u prosjeku primi 300 pisama kojim se izražava zanimanje.

Ako dobijete otkaz...

Lukas Siebenkoten, predsjednik njemačke udruge stanara DMB svjedoči o katastrofalnom stanju: "Tko je do sad imao koliko-toliko povoljan stan koji sad mora napustiti, taj jedva ima ikakve šanse naći nešto slično po istoj cijeni." Najgore prolaze ljudi kao bračni par Fischer: koji zarađuju taman toliko da onda ne mogu zatražiti državnu potporu za stan.

Udruga socijalnog stanovanja može tek ponoviti staru činjenicu: jedva da se u metropolama još grade stanovi gdje bi i stanarine bile povoljne. Profesor sociologije stanovanja Frank Eckard tom problemu dodaje i kako je sve više samačkih domaćinstava, a u izuzetno "skupim" gradovima kao što su München ili Frankfurt gotovo polovicu tih stanara čine starije osobe. "Za investitore je potpuno nezanimljivo nešto graditi za takvo stanovništvo: to znači visoki troškovi i razmjerno maleni prihodi od stanarine".

Matthias Günther iz instituta Pestel je početkom ovog mjeseca objavio kako u Njemačkoj trenutno nedostaje 670.000 stanova - prije svega u povoljnijem spektru cijene. A i socijalnih stanova je sve manje: kako navodi udruga Socijalnog stanovanja, svake godine s tržišta nestaje 43.000 takvih stanova.

Stotine tisuća stanova

Udruga stanara traži korjenitu promjenu: izgradnju najmanje 80.000 socijalnih stanova godišnje, više nego dvostruko koliko ih se gradilo od 2017. do 2019. Barem desetina tih stanova treba biti prikladna i za invalidne osobe, a traži i potporu u gradnji 60.000 stanova godišnje u metropolama gdje je tolika potražnja za stanovima.

Politika je svjesna tog problema i još 2018. su njemačka vlada, pokrajine i općine objavile goleme planove: čak 1,5 milijuna novih stanova do jeseni 2021. Iz Berlina se čuje kako se stanovi doista grade, ali stanje na tržištu se jedva išta promijenilo. 23. veljače se u Berlinu održava novi takav sastanak na kojem bi se trebalo čuti što je ostalo od tih obećanja.

U udruzi Socijalnog stanovanja se već čuju očajnički zahtjevi: pogotovo sad kad sve više zaposlenih radi kod kuće jasno je kako će i mnoge tvrtke smanjiti površinu svojih ureda. Doista, proteklih godina su milijuni četvornih metara uredskih prostora postali prazni - ali kažemo "očajnički zahtjev" jer se preinaka uredskog u stambeni prostor tek veoma rijetko isplati. Treba potpuno drugačiji raspored prostorija, instalacije, grijanje... U pravilu je jeftinije srušiti uredsku zgradu i sagraditi stambenu.

Bračni par Fischer nema drugog izlaza nego tražiti dalje. "Pitanje je: kad ćemo stvarno morati izaći, kamo da idemo?" - pita Petra Fischer. Nade je sve manje - i sad su već odavno zaboravili i na balkon i na "svoju" četvrt nego traže bilo gdje u Berlinu. Ali već se spremaju i na najgoru opciju: staviti svoj namještaj u neko skladište i preseliti kod prijatelja ili rodbine. I tražiti dalje.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android