Jerofejev: Početak Putinovog kraja

Ruski pisac Viktor Jerofejev je u svom romanu "Akimuden" opisao scenario, koji se, s obzirom na događaje na Krimu, doima poput proročanstva. Rusija u knjizi objavljuje rat jednoj nepoznatoj državi i zauzima teritoriju koja ne postoji. Sve do vodi ka euforiji i neopisivom patriotizmu. Na Sajmu knjiga u Kelnu Lit.Cologne Jerofejev je tokom jedne podijumske diskusije čestitao narodu Ukrajine što nije dopustio Putinu da od te zemlje napravi predsoblje Ruske imperije.

DW: Krim za vas nije samo literarna tema. Vi imate i direktan kontakt sa Krimom jer tamo imate kuću. Kako gledate na aktuelnu situaciju na Krimu?

Viktor Jerofejev: "Ta situacija je za mene jedna vrsta životnog iskušenja. Ja sam sebe tamo pronašao, u mjestu Koktebel na Krimu. Krim je u mojim očima mjesto ruske kulture. Zašto? Zato što su prije mene ovdje boravili mnogi ruski pisci i pisali svoje romane: Andrei Bely, Marina Cvetajeva, Ana Ahmatova, Mihail Bulgakow, Osip Mandelstam, Aleksej Tolstoj i naravno Maksmilian Vološin. Krim je mjesto svađe i pomirenja. Ali ono što se sada dešava na Krimu je otvorena agresija, koja je sa međunarodno-pravnog aspekta potpuno neshvatljiva. Oni su jednostavno umarširali na Krim. Takve stvari se ne rade.

DW: Događanja na Krimu su za vas očito veoma bolna?

Viktor Jerofejev: Naravno, ne samo zato što je moja kćerka pola Ruskinja a pola Ukrajinka. Mi smo sada počeli da trujemo odnose Rusije sa Ukrajinom. Za Ukrajince je teritorijalni integritet neprikosnoven i sastavni dio državnog suvereniteta. Da sam ukrajinski pisac bio bih najdublje šokiran. Ne mogu reći da ja poput Ukrajinca ne osjećam bol, osjećam ga ali ja kao Rus nisam direktno pod pritiskom.

Šokiran propagandom i lažima

DW: Ali i ruski pisac bi mogao imati puno razloga da bude ogorčen?

Viktor Jerofejev: Šokiran sam propagandom na TV-u. Još nikada u životu nisam čuo toliko laži. Manipuliraju se TV-snimci, događaji se pogrešno predstavljaju. Takva propaganda nije postojala ni kada su ruski tenkovi pregazili Čehoslovačku, ni kada su se sovjetske trupe borile u Afganistanu ni u vrijeme hladnoratovske krize na Kubi.

DW: Poluostrvo Krim ima otprilike dva miliona stanovnika. Ako je vjerovati rezultatima referenduma, većina njih se izjasnila za pripajanje Rusiji. Da li je referendum po Vašem mišljenju legitiman?

Viktor Jerofejev: Smatram ga potpuno nelegitimnim. Pa ipak mogu da razumijem da stanovništvo želi da napravi preokret. Najprije postoje istorijske veze između Krima i Rusije. Pod dva: Ukrajina bi se mogla kritikovati što je za Krim učinila tako malo. Pored toga Krim je naseljen ljudima koji imaju sovjetski mentalitet u nostalgiju za SSR-om. Sigurno nisu razmislili o tome šta se dalje dešavati. Njihovi sinovi će morati služiti vojsku u ruskoj armiji, njihova sloboda mišljenja, izražavanja, okupljanja biće ograničena, jer se takvi demokratski običaju u Rusiji ne njeguju. Sigurno je samo da su se oni priključili sistemu sa manje sloboda. Mislim da su se ljudi poveli lakomisleno, što je tipično za Rusiju. Ako hoćemo nešto, to i uradimo i tačka. To znači da još nismo stigli u 21. stoljeće.

DW: Američki šef diplomatije John Kerry je izjavio da se Putin ponaša kao vladar iz 19. stoljeća. Kako vi to vidite?

Viktor Jerofejev: Putina bi se moglo uporediti sa sajdžijom, koji je manipulirao i pomjerio vrijeme. Danas stavi sat u 21. stoljeće sutra ga vrati na 18 vijek. Naš glavni problem je začuđujuća politička nezrelost. Sve dok ne prevaziđemo tu nezrelost, nećemo postići nikakve vidljive promjene.

DW: U svom romanu koji govori o imaginarnoj zemlji Akimuden pokazali ste da znate gledati u budućnost. Kakva je Vaša prognoza za Krim?

Viktor Jerofejev: Krim je opasan zalogaj za Putina. Invazija na Krim bila bi početak Putinovog kraja.

DW: Zašto? Njegova popularnost u Rusiji je veća nego ikada?

Viktor Jerofejev: Čovjek koji ne poštuje granice druge zemlje i pri tome krši ne samo međunarodno pravo već i obećanja koja je sam dao, sam sebi podapinje nogu. Pripajati bivše ruske teritorije nije dalekovidna politika. A da ne govorimo o tome da se na taj način ohrabruju zemlje koje rade na pravljenju atomske bombe ili žele doći u posjed atomskog oružja.

Autori: Anastassia Boutsko/Jasmina Rose

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić