Bündnisfall Türkei?

NATO sebe vidi kao odbrambeni savez: ako jedna članica bude napadnuta, onda se prema članu 5. to smatra napadom na sve članice. Članice su suglasne da će se oružani napad na jednu ili više njih u Europi ili u Sjevernoj Americi smatrati napadom na sve njih." Bivši generalni sekretar Nato-a Anders Fogh Rasmussen je to ukratko formulisao riječima: "Svi za jednog, jedan za sve".

"Članom 4. je regulisano da se saveznici u određenoj situaciji mogu konsultovati: "Stranke će se međusobno konsultovati ukoliko je prema mišljenju jedne od njih ugrožen suverenitet, teritorijalna cjelovitost ili sigurnost." Napadi Al Kaide u septembru 2001. godine su jedan jedini put u historiji NATO-a doveli do aktiviranja člana 5. u Sjevernoatlantske povelji. Nakon napada Al Kaide, trupe ISAF-a pod vodstvom NATO snaga su raspoređene u Afghanistan.

S obzirom na napredovanje samoproglašene terorističke grupe "Islamska država" (IS)to bi se moglo desiti i u Siriji i Iraku. Jer, IS je prijetnja za članicu NATO-a Tursku. Borci IS-a sve više prodiru ka turskoj granici. Oni već danima opsjedaju kurdsku enklavu Kobane (arapski Ain al-Arab. Ukoliko džihadistima pođe za rukom da osvoje ovaj grad, onda bi kontrolirali veliki dio tursko-sirijske granice. Ankara je radikalnim islamistima više puta prijetila primjenom člana 5. Sjevernoatlanske povelje, ukoliko jedinice IS-a napadanu turski teritrorij.

Problem broj jedan: mauzolej Sulejmana Šaha

Pri tome, kako smatra Turska, nije riječ o samo o zaštiti područja na sopstvenoj strani granice - Turska je na granici prema Siriji stacionirala hiljade vojnika i desetine tenkova. Saveznici, među kojima je i njemački Bundeswehr, dodatno u okviru operacije "Active Fence" , podržavaju trupe NATO-a. Moguće je da se pitanje obaveze pružanja pomoći proširi i na područja koja nisu na turskom tlu: mauozolej Sulejmana Šaha, djede prvog osmanlijskog sultana. Njegov mezar grob op.red.)smješten je na jednom poluotoku u Eufratu, 30 kilometara južno od graničnog grada Kobane, koji pripadnici terorističke grupe IS opsjedaju već dvije sedmice.

Vlada u Ankari teritorij mauzoleja smatra turskim. Nadgleda ga oko 35 turskih vojnika. Teritorij oko mauzoleja kontroliraju borci IS-a . Ukoliko oni izvrše napad, Ankara prijeti da će se pozvati na član 5. Sjevernoatlanskog ugovora. Sporno je međutim da li je ovo područje zaista turski teritorij.

Jedan ugovor iz 1921. garantuje Turskoj da mauzolej ostaje tursko vlasništvo i dozvoljava Ankari da na njemu podiže svoju zastavu i drži počasnu stražu. NATO po ovom pitanju još nije dao međunarodnu pravnu procjenu. Novi generalni sekretar Jens Stoltenberg je međutim obećao da "ćemo braniti Tursku ukoliko bude ugrožena njena sigurnost."

Problem broj dva: tampon zona

Pravna situacija je nejasna i u jednom drugom scenariju: turski parlament je nedavno vojsci dao mandat da izvodi operacije na sirijskoj i iračkoj teritoriji, kako bi se stvorilia tampon zona. Pitanje je u ovom slučaju da li član 5 Sjevernoatlanske povelje na snagu stupa i u slučaju kada turska vojska izvodi operacije na sirijskoj teritoriji. Bivši general NATO-a i bivši generalni inspektor Bundeswehra Harald Kujat je za list Bild izjavio: "Ako bi turske trupe bez sirijskog pristanka i bez mandata UN-a djelovale u Siriji i pri tome bile napadnute, onda to ni u kom slučaju ne bi bila situacija za aktiviranje člana 5. Povelje Nato-a."

Podrška i pomoć

Ukoliko bi nastupio slučaj aktiviranja člana 5. Povelje Nato-a, ovaj član ipak ostavlja otvorenim kako će članice reagovati. Ne postoji automatizam za vojno reagovanje. Član 5. samo određuje da svaka zemlja saveznica "poduzima mjere, koje smatra neophodnim."

Neke zemlje članice Nato-a se već bore protiv IS-a: vodeća sila SAD tako izvodi zračne napade na položaje IS-a u Siriji i Iraku. U napadima sudjeluju i Velika Britanija i Australija. Njemačka isporukama oružja i humanitarne pomoći podržava borce kurdske Pešmerge.