Kako iskustvo i znanje iz dijaspore prenijeti u BiH?

„Moj trenutni plan je da odradim master studije negdje vani i onda da se vratim u BiH da radim. Smatram da je odlazak u inostranstvo na određeno vrijeme bitan, ne samo zbog znanja koje se može steći, već zbog dobijanja životne perspektive i ličnog razvoja koji proizilaze iz novog okruženja i drugačijih izazova. Želim da se vratim u BiH, jer smatram da se uprkos svemu, tu može izgraditi lijep život", kaže Bojan Bulatović, 21-godišnji student iz Banjaluke.

Bojanovo viđenje života i perspektive u BiH se u potpunosti uklapa u ciljeve i viziju fondacije "BH Futures Foundation" (BHFF) koju su prije pet godina osnovala braća Edhem i Rešad Čustović, a koja nastoji povezati stručnjake iz cijelog svijeta koji bi mentorisali studente u BiH i pružili im neku drugu vrstu pomoći.

BHFF je sada potpisala ugovor o saradnji sa  mrežom bosanskih studenata i akademika u Njemačkoj,  Pangea, kojoj je cilj povezivanje studenata i akademika bh. porijekla koji studiraju ili imaju već apsolviran studij u Njemačkoj.

Adela Kadirić, mlada poduzetnica iz Kölna i ambasadorica BHFF-a, prilikom potpisivanja ugovora je istakla da je cilj BHFF-a umrežavanje znanja i iskustva dijaspore i kanalisanje istog prema BiH. "Želimo to znanje prenijeti na mlade ljude, obučiti ih kako bi bili sposobni da izgrade bolju budućnost, ali i sami postali poduzetnici", ističe Adela Kadirić koja pored firme u Njemačkoj ima i programersku firmu u BiH.

„Cilj nam je da do 2030. god. provedemo 10 000 studenata kroz neki od programa koje nudi fondacija. Bila to kratka putovanja u inostranstvo u posjete firmama, prakse, učešće na seminarima, mentoring, stipendije za školovanje i slično", kaže Adela Kadirić.

Investiranje u BiH - odluka donešena srcem, a ne digitronom

Znanje i iskustvo stečeno u Njemačkoj u BiH je na skupu u Kölnu prenio i uspješni poduzetnik iz Münchena Muamer Babajić  koji je u Tuzli otvorio "Njemački centar za robotiku" u kojem se obučavaju budući inžinjeri robotike iz cijelog svijeta.

"Odlučio sam se investirati u BiH, prije svega zato sto volim Bosnu i Hercegovinu. To je sigurno odluka donesena više srcem, a manje digitronom", kaže Babajić i ističe da je važno da prenese znanje iz najmodernijih tehnologija u Bosnu i Hercegovinu. „Smatram da ne smije presuditi to šta ljudi mogu da nauče i urade - gdje su rođeni. Ako je neko rođen u Sarajevu, Banja Luci, Zenici ili Tuzli - ne smije biti automatski kažnjen - ili ako je neko rođen u Berlinu ili Münchenu nagrađen."

Ovakvi vidovi investiranja su koraci na koje se odlučuju novije generacije Bosanaca i Hercegovaca u Njemačkoj, oni koji su rođeni u Njemačkoj, koji su u Njemačku došli kao izbjeglice ili kao djeca. "Pangea mreža želi da predstavlja jednu generaciju koja ima fokus na obrazovanju, umrežavanju i uspjehu u karijeri", kažeIbrahim  Spahić, suosnivač i drugi potpredsjednik Pangeae.

On kaže da kroz mentorski program „želimo studentima i mladim profesionalcima omogućiti pristup našim mentorima koji mogu na različite načine pomoći i svoje iskustvo podijeliti."

Podjela iskustva i zaboravljena dijaspora

Jedan od takvih studenata je i Bojan Bulatović koji je u aprilu prošle godine  postao stipendista BHFF-a:

"Moja iskustva su isključivo pozitivna. Ostvario sam puno novih prijatelja i upoznao puno novih ljudi. Svako od tih poznanstava me mnogo obogatilo i učinilo boljom osobom. Tu su i naravno brojne radionice, akadamije i webinari koji su mi pored novih tehničkih znanja pomogle da poboljšam svoje socijalne vještine koje su mi dugo vremena bile problematične."

U dijaspori se često čuje da je BiH zaboravila svoju dijasporu. Međutim, projekti poput ovih koje realizuju BHFF i Pangea su primjer da dijaspora ne zaboravlja BiH.

Ibrahim Spahić ističe dobru saradnju sa Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice, prije svega sa Sektorom za iseljeništvo, gdje, kako kaže, "osjetimo da postoji jedan novi pristup prema dijaspori, koji mi snažno podržavamo".

"Kada je riječ o našoj viziji saradnje BiH i njene dijaspore, želimo da etabliramo jedan partnerski odnos, gdje ćemo se između sebe uvažavati. Isto tako mi zagovaramo sistematska, dugoročna i održiva rješenja na temu saradnje sa dijasporom, gdje uzimamo primjere najuspješnijih dijaspora kao sto su dijaspore Irske, Izraela, Armenije ili Grčke - ove države su sistemski riješile pitanje saradnje sa dijasporom, jer imaju institucionalni okvir u smislu posebnog Ministarstva ili slično, i uz to, direktno i indirektno ulažu finansijska sredstva u odnos sa dijasporom. Ono, što ljudi na najodgovornijim pozicijama u političkom sistemu u BiH moraju shvatiti, jeste, da bez investicija u dijasporu, ta ista dijaspora će ostati samo neiskorišten potencijal", kaže Spahić.

Sličnog mišljenja je i Adela Kadirić, ambasadorica BHFF-a , koja još napominje da bi bosanskohercegovačke strukture vlasti trebale malo više posvetiti pažnje dijaspori u koju sve više odlazi mladih ljudi. "Mislim da je dobro da ljudi odu u inostranstvo kako bi stekli znanje i sa tim znanjem se vratili u BiH i možda pokrenuli neki biznis".

Istrajnost i upornost

Upravo pokretanje biznisa u BiH za investitore iz inostranstva ponekad i nije jednostavno. Muamer Babajić kaže da su najveće prepreke pri investiranju birokratija i manjak povjerenja.

„Čovjek kada ima iskrenu namjeru, a ljudi oko njega sumnjaju, pita se u kakvom se okruženju nalazi i da li je to dobro. Treba istrajati i biti uporan, ukoliko neko želi da investira, a ne razumije mentalitet, često se iz Bosne i Hercegovine povuče. Uvjeren sam da smo sa DKR - Njemačkim centrom za robotiku primjer koji će ohrabriti druge da investiraju u Bosnu i Hercegovinu", nada se mladi i uspješni poduzetnik iz Münchena.

Istrajnost i upornost je ono što možda trenutno najviše nedostaje dobro dijeu mladih u BiH koji svoju budućnost, za razliku od Banjalučanina Bojana Bukatovića, ne vide u BiH.

"Mislim da sam premlad da dijelim neke životne savjete", kaže Bojan i dodaje da je ono što može podijeliti je nekoliko misli koje su mu u proteklom periodu puno pomogle: "Uz trud, rad i zalaganje, i u okruženju pravih ljudi se može puno postići ma gdje mi bili. Treba biti odvažan! Svako iskustvo, bilo ono dobro ili loše, je prilika da rastemo kao osobe, a kajanje je uvijek veće za stvarima koje nismo uradili. Takođe, mi mladi ljudi, trebamo posebno paziti čije savjete i kritike ćemo da saslušamo."

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android