Kako se Afrika može obraniti od negativnih stereotipa

Korupcija, bolest, loše vodstvo, nasilje i siromaštvo: ovo je pet negativnih stereotipa o Africi koji još uvijek često odjekuju u međunarodnim medijima, kaže Abimbola Ogundairo, voditeljica kampanje Africa No Filter.

Ova neprofitna organizacija, koja između ostalih ima urede u Johannesburgu i Lagosu je skupa sa konzultantskom tvrtkom Africa Proactive provela studiju pod naslovom "Cijena medijskih stereotipa o Africi". Ona pokazuje kako negativni klišeji stvaraju jedinstvenu sliku Afrike koja nije pravedna s obzirom na raznoliku stvarnost kontinenta.

Ispričati autentične priče

Autori studije analiziraju: Takvi stereotipi također povećavaju percipirane rizike, povećavaju troškove kredita i obeshrabruju ulaganja. To se također pojačava tokom izbora, pri čemu negativna pitanjima poput nasilja i izborne prijevare bivaju nesrazmjerno stavljena u prvi plan.

I to je više izraženo nego kada se izvještava o neafričkim zemljama sa sličnim uvjetima političkog rizika, navode autori studije. Tako, navode dalje, nastaje jače negativno raspoloženje za afričke zemlje: "Kada se jedna priča priča kroz duži vremenski period, identitet zemlje se sužava na tu jednu stvar", kaže Ogundairo za DW.

Na primjer, studija ispituje globalnu medijsku pokrivenost izbora u Keniji, Nigeriji, Južnoj Africi i Egiptu u usporedbi s neafričkim zemljama. Primjeri su Danska, Malezija i Tajland. 

Zaključak: 88 posto medijskih napisa o Keniji tokom izbora je negativno, dok je samo 48 posto bilo negativno tokom izbora u Maleziji. Kao rezultat toga, međunarodni ulagači vide afričke zemlje rizičnijim nego što zapravo jesu, navode autori studije.

Afrika kao kreditni rizik

Studija čak daje i konkretni opis cijena: afričkim bi se vladama ponudili lošiji kreditni uvjeti nego zemljama s kojima je pravljeno poređenje. Ova dodatna naknada iznosi ukupno do 4,2 milijarde dolara godišnje, što se mora platiti vjerovnicima u obliku dodatnih kamata. S druge strane, pozitivno medijsko raspoloženje povezano je s nižim profilom rizika i nižim renditama na obveznice.

Ogundairo ističe da stereotipi navode zajmodavce da vjeruju da poslovanje s afričkim zemljama nosi element rizika. "Nerazmjeran naglasak na ovakvim vrstama priča stvara stalni narativ da ako želite poslovati u Africi, morate biti spremni izgubiti svoj novac", kaže ona.

Šefica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Kristalina Georgieva također tvrdi da se bori protiv ovog nejednakog tretmana. Nedavno je u intervjuu za DW na Konferenciji o održivosti u Hamburgu izjavila da je Africi potrebna veća zastupljenost u ovoj globalnoj kreditnoj instituciji. Iz tog razloga, Upravni odbor MMF-a trebao bi se proširiti na još jednog člana iz podsaharske Afrike. "Radimo ovo upravo zato što vjerujemo da Afrika zaslužuje biti pravednije predstavljena", kaže ona.

Afričke zemlje se bore protiv stereotipa

Mnogi ljudi turističku kampanju Ruande "Posjetite Ruandu" vide kao pozitivan primjer kako novi narativi mogu zamijeniti ukorijenjena stajališta. Logo kampanje trenutno se može vidjeti na utakmicama britanskog nogometnog kluba Arsenala, francuskog prvoligaša Paris Saint-Germaina i njemačkog najtrofejnijeg kluba Bayern Münchena. U okviru te kampanje se reklamiraju atrakcije i kulturna baština zemlje – ne samo turistima, nego i ulagačima. 

Sada je vlada u Kigaliju više puta izložena optužbama za kršenje ljudskih prava. Predsjednik Paul Kagame optužen je da koristi ovu sportsku kampanju kako bi skrenuo pozornost s problema u zemlji. "Sportsko pranje" je krilatica koja se uvijek iznova pojavljuje kada se suočimo s takvim kritikama. No, kampanja je uspješno pridonijela poboljšanju imidža zemlje. Chrispin Mwakideu, urednik na DW-u, to objašnjava ovako: "Ruanda je kroz kampanju uspjela prodati nešto što je stvarno i opipljivo."

Nigerijski "Nollywood" također priča autentične afričke priče kako bi se oslobodio stereotipa. Netflix se pridružio ovom pokretu i donosi afričke originalne produkcije kao što su "Country Queen", "Blood & Water" i "Queen Sono" u dnevne sobe svojih 280 milijuna pretplatnika, pričajući "lokalne priče s globalnom privlačnošću".

Prema rječima Fatime Alimohamed, izvršne direktorice marketinške konzultantske tvrtke Africa Brand Warrior, priče koje "pričamo o Africi" moraju biti svjesno ispričane kako bi pokazale kako stvarno živimo i razmišljamo." Ona dodaje: "Prva dužnost je kod nas Afrikanaca. Ako narativ prepustimo drugima, onda očito imamo problem”, rekla je ona za DW.

Iz njene perspektive, važno je zauzeti pristup "pozitivnog rješavanja problema" kada radite sa stručnjacima i angažirati ljude koji mogu ponuditi rješenja, a ne uvijek govoriti o problemima i negativnostima. Jezik koji se koristi trebao bi biti uključiv, a ne isključiv.

Rješenja za budućnost

Za Abimbolu Ogundairo iz organizacije No Filter, postoji način da se postigne ovaj cilj: u budućnosti treba poticati veću suradnju između lokalnih i međunarodnih organizacija. Ona također ističe potrebu za više resursa, obukom i partnerstvima u medijskom sektoru kako bi se potaknuo smisleni razvoj.

Novinari se trebaju zapitati kako mogu ispričati svoje priče drugačije: "Postoje li glasovi koje stalno ističem kada govorim o Africi? Uključujem li doista 54 zemlje? Pazim li doista da su glasovi različitih populacija zastupljeni tako da slika koju vide ljudi koji čitaju moju priču je dovoljno potpuna?", kaže Ogundairo koja također vjeruje da vlade imaju dužnost zahtijevati uravnoteženu zastupljenost svojih zemalja.

Marketinški stručnjak Alimohamed naglašava važnost pozitivnog pristupa i pristupa usmjerenog na rješenja: „Upošljavajte ljude koji predlažu rješenja umjesto da uvijek ponavljate istu priču o problemima i negativnostima."

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu