Kancelar i prestolonasljednik

Za bivšu njemačku kancelarku Angelu Merkel u aprilu 2017. godine nije bilo nikakvih sumnji. Nakon sastanka sa saudijskim kraljem Salmanom u lučkom gradu Džeda, kancelarka je kazala da će svakako biti riječi i o ljudskim pravima. Za nju su stvari bile jasne: Saudijska Arabija je ekonomski atraktivan partner. Ali on, kako je tada objasnila, ima značajne „deficite“ kada su u pitanju ljudska prava. O tom deficitu je vrlo otvoreno i govorila.

Pet godina kasnije, u Saudijsku Arabiju putuje njen nasljednik Olaf Šolc – iako su političke okolnosti sada znatno drugačije. Saudijska Arabija i dalje ima deficite što se tiče ljudskih prava. To pokazuju zatvorske kazne od 34 i 45 godina, izrečene dvjema korisnicama interneta. One su optužene jer su lajkovale i retvitovale neke tvitove, odnosno dalje ih širile na internetu. Na sastanku sa saudijskim prestolonasljednikom Mahamedom bin Salmanom u Rijadu, Šolc će sresti čovjeka koji je mnogo učinio za kulturnu modernizaciju Kraljevstva, ali i čovjeka koji na međunarodnom nivou nema dobru reputaciju kada je reč o ljudskim pravima. Nakon ubistva kritičara saudijskog režima, Džamala Kašogija, 2018. godine, u saudijskom konzulatu u Istanbulu, za koje je, kako tvrde američke tajne službe, vjerovatno unaprijed znao, on trenutno nastoji da popravi svoj međunarodni ugled. Sastanak sa Šolcom i fotografije koje će tom prilikom nastati, u tome bi trebalo da mu pomognu, kao i raniji sastanci sa drugim šefovima zapadnih država.

Sa druge strane, mnogo toga se dogodilo kada je riječ o ekonomiji, odnosno energetskoj politici. Iz Rusije više ne teče gas, jer Njemačka, kao i većina zapadnih zemalja podržava Ukrajinu u odbrani od ruskog napada. Rezultat toga je da Njemačkoj prijeti velika recesija. U suštini to se može sprečiti uvozom energije iz cijelog svijeta, pa tako i sa Arabijskog poluostrva, regiona čije države imaju loše rezultate kada je riječ o ljudskim pravima.

Upravo to čini komplikovanim kancelarovo predstojeće putovanje. Šolc će razgovorati sa partnerima koji imaju ono što je Njemačkoj hitno potrebno - energiju. Ali i koji praktikuju ono što Njemačka toliko prezire: kršenje ljudskih prava.  

"Delikatna situacija"

U krugovima donosilaca političkih odluka su svjesni te delikatne situacije, kaže stručnjak za Saudijsku Arabiju Sebastijan Sons iz bonskog bliskoistočnog istraživačkog centra CARPO. „Vrlo dobro se zna da ova situacija zahtijeva realan politički pristup. Saudijska Arabija jeste i ostaće problematičan partner, s obzirom da njemačka javnost kritički gleda na svaki tamošnji angažman.“

U to koliko su teški odnosi, ne samo sa Saudijskom Arabijom, već i sa većinom zalivskih država, uvjerio se i njemački ministar privrede Robert Habek, kada je u maju ove godine posjetio Katar, kako bi pregovarao o budućim isporukama gasa. Zbog naklona ministru trgovine te zemlje, šeiku Mohamedu bin Hamadu bin Kasimu al Abdulahu al Taniju, u Njemačkoj je bio oštro kritikovan.

To, međutim, ne mijenja činjenicu da je Njemačkoj hitno potrebna alternativa ruskom gasu. Početkom nedjelje ministar Habek je kazao da će Šolc sigurno moći da potpiše nekoliko ugovora za tečni prirodni gas (LNG) u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Kako javljaju agencije, pregovori Katara sa njemačkim energetskim kompanijama su napredovali i uskoro su mogući dogovori o dugoročnim ugovorima.

Kako je saopšteno iz kancelarskog ureda, pored razgovora o energetskoj politici i intenziviranju saradnje o oblasti informacija i IT, razgovaraće se i o pitanjima regionalne bezbjednosti.

Dugogodišnji trgovinski partner

Saudijska Arabija je dugogodišnji trgovinski partner Njemačke. Prema podacima Njemačke spoljnotrgovinske organizacije (GTAI) obim uvoza i izvoza je 2021. godine iznosio 4,5 milijardi evra. Najvažnija uvozna roba je sirova nafta, sa oko 36 odsto, zatim slijede hemijski proizvodi i sirovine. Glavni dio njemačkog izvoza su takođe hemijski proizvodi, kao i mašine i motorna vozila.

Roba koju saudijska vlada takođe želi je oružje, ali ga Njemačka ne isporučuje. Još u novembru 2018. godine tadašnja vlada kancelarke Merkel je zaustavila izvoz oružja, zbog umiješanosti Kraljevine u ratu u Jemenu. Odobrila je, međutim, izuzetke koji se tiču zajedničkih projekata sa partnerima iz alijanse. 

Njemačka nije samo neko ko moli

Dakle, Njemačka nije samo neko ko moli u Persijskom zalivu. Naročito je Saudijska Arabija zainteresovana za partnerstvo sa Njemačkom, kaže Simon Engelkes, stručnjak za odnose sa zalivskim državama u fondaciji Konrad Adenauer u Berlinu. Glavni saveznik Kravljevstva sa Zapada, SAD, polako se povlači iz regiona, kako bi se u budućnosti više fokusirao na azijsko-pacifički region, posebno na svog „sistemskg rivala“ Kinu. S obzirom na napete odnose sa Iranom, Saudijska Arabija nastoji da proširi svoje spoljnopolitičke i ekonomske saveze. „Pritom se Kraljevstvo okreće ka Istoku, ali i Zapadu. I tu postoji spremnost za saradnju sa Evropom, posebno Njemačkom.

S obzirom na ambicioznu agendu ekonomske i tehnološke modernizacije, koja je sažeta u formulu „Vizija 2030", saudijska vlada je uvidjela da zavisi od zapadnih partnera. „To svakako otvara prostor njemačkoj vladi. Tehnološki i ekonomski, ali i naučno i kulturno, Njemačka ima veliki ugled u Saudijskoj Arabiji“, smatra Engelkes. „Posebno kada je riječ o velikim infrastrukturnim projektima u zemlji, kao i u oblasti obnovljive energije u sklopu priprema za postfosilnu budućnost, postoje velike mogućnosti za njemačku privredu.“

Bez demonizacije

Za Njemačku bi, sa druge strane, bilo preporučljivo da suštinski preispita svoju politiku, kaže Sebastijan Sons, koji je nedavno objavio knjigu o aspektima ljudskih prava u odnosima Njemačke sa zalivskim državama (Ljudska prava se ne mogu kupiti: zašto Svjetsko fudbalsko prvenstvo u Kataru i kod nas mora da dovede do nove politike). „Neophodno je utvrditi šta je dozvoljeno, a šta nije. Gdje su crvene linije, koje ne smiju biti prekoračene?“ Sons tu ubraja i isporuke oružja. „Tu treba biti veoma oprezan.“

Međutim, postoje i druga polja saradnje. „Ne radi se samo o energetskom sektoru, već i o kulturi, sportu, razvojnoj saradnji. Saradnja je moguća i u migracionoj politici", kaže Sons, s obzirom na izbjeglice koje su plod rata i nasilja u tom regionu. „Katar je takođe važan partner u tom pogledu".

Sa druge strane, Njemačka bi trebalo da prestane da demonizuje Kraljevstvo. Potrebna je kvalitetna debata. „Tada će u spomenutim političkim oblastima biti moguće pomiriti interese realne politike i ljudska prava, kao i vrijednosne stavove.”

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu