Karadžić: Od prvog predsjednika RS do mita
19. mart 2019
Predsjednik „samoproglašene republike unutar Bosne i Hercegovine i naručilac brutalnog etničkog čišćenja”, kako je Radovan Karadžić označen u obrazloženju prvostepene presude Haškog tribunala kojom je on osuđen na 40 godina zatvora, za većinu stanovnika RS-a je heroj srpskog naroda. Doživljava se kao nekoga ko je zaslužan ne samo za stvaranje RS-a, već i za opstanak srpskog naroda unutar BiH, nakon raspada bivše Jugoslavije.
Mitska osoba
“Radovan Karadžić je danas, pogotovo za mlađe naraštaje, više mitska osoba nego što je neka ozbiljna politička snaga. Mislim da naslijeđe Radovana Karadžića više ne postoji i da su iluzorne te priče da presuda protiv njega može uticati na bilo šta, pa tako i na eventualni status RS-a”, kaže Danijel Simić. On je novinar i osnivač portala Frontal.rs, te autor knjige “Intervju sa Radovanom Karadžićem”, koja je zapravo skup priča koje govore, između ostalog, o tome zašto Srbi nisu mogli ili smjeli predati Karadžića Haškom tribunalu.
Nakon svake presude nekom od Srba u Haškom tribunalu pokretala se teza je li i koji je broj tih presuda eventualno potreban da bi neko pokrenuo pitanje statusa RS-a. Zvaničnici ovog entiteta i nakon ranijih presuda, uključujući i prvostepenu Radovanu Karadžiću, odbacili su bilo kakvu mogućnost da se ovo pitanje stavi na dnevni red, jer, to je teza, RS ne predstavljaju oni koji su osuđeni već ljudi koji u RS-u žive.
(Ne)odricanje od Karadžića
Uoči drugostepene presude Karadžiću u Istočnom Sarajevu simbolično počinje s radom bolnica “Srbija”, iako je ceremonija otvaranja održana pred opšte izbore prošle godine. Na toj je ceremoniji Milorad Dodik, tada predsjednik RS-a, rekao da Karadžića i ostale iz tog vremena, ne treba iznevjeriti.
“Svaka generacija ljudi koja je tako nesebično uložila sve svoje ideje i živote u temelje RS-a ne smije da bude iznevjerena. Ne smiju da budu iznevjereni ni prvi naši rukovodioci, poput Karadžića koji je smatrao da Republiku Srpsku, zajedno s ljudima koje je poveo, treba izgraditi kao nezavisnu zemlju. Ne smijemo da se odričemo naših ljudi koji su se odrekli svojih porodica da bi bili vođe i da bi omogućili Srbima da imaju svoju RS”, rekao je tada Dodik.
“Izvršen je genocid”
Međutim, ne razmišljaju tako svi u Republici Srpskoj. Posebno izabrani zvaničnici koji su na na njenom čelu. Potpredsjednik RS Ramiz Salkić ne očekuje ništa manje od doživotne kazne za Karadžića kao i da se po svim tačkama optižnice proglasi krivim
“Sud je rekao da je izvršen genocid i to niko ne može da promijeni. Karadžić je bio na čelu udruženog zločinačkog poduhvata a to što se neko identifikuje u RS sa njim, to samo govori o vlasti. Očekujem kaznu doživotnog zatvora i presudu za genocid u svim gradovima koji mu se stavljaju na teret”.
Organizacije koje okupljaju porodice srpskih žrtava, ali i one Vlade RS, koje se bave istraživanjem ratnih zločina, suglasne su da je Radovan Karadžić udario temelje RS-a i uvjerene da će drugostupanjska presuda biti oslobađajuća. Miodrag Kojić, direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženja nestalih, kaže da ako bi se sudsko vijeće vodilo činjenicama, da je oslobađajuća presuda očekivana. Međutim, ne isključuje nijednu opciju s obzirom na sudsku praksu, u kojoj su se, kako tvrdi, vrednovale paušalne ocjene, a ne dokazi.
“Očekujemo Karadžića u RS”
“Očekujem da će se Sudsko vijeće baviti činjenicama, s obzirom na promjene koje su se tamo dogodile i da će se gospodin Karadžić zajedno s nama 21. ili 22. marta,vratiti u Republiku Srpsku. A ovaj sud se isključivo bavio presudama Srbima, dok sa druge strane imamo oslobađajuće presude ljudima koji su činili zločine nad Srbima”, kaže Kojić navodeći da je veoma značajno pitanje hoće li se sud voditi ranijim presudama i na osnovi njih i dalje na ovakav način utvrđivati praksu prema srpskim optuženicima.
U udruženju porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila u RS očekuju također oslobađajuću presudu, ali ne vjeruju da će do toga doći s obzirom da se, kako tvrde, radi o političkoj presudi.
“Sudeći prema dosadašnjoj praksi, ne vjerujem. Da je ova Komisija za Srebrenicu počela s radom recimo godinu dana ranije, možda bi se nešto i moglo očekivati. Ovako ne vjerujem”, kaže Nedeljko Mitrović iz ovog udruženja, ističući da je Karadžić dao nemjerljiv doprinos opstanku RS-a. “Mislim da mi to i ne shvaćamo dovoljno, koliko je on učinio za RS. Međutim, Srbi nekako brzo zaboravljaju i ne vole da cijene zasluge. Ne vrednuje se puno ono što je radio, ali on ima zasluge koje će ostati vječito zapisane u narodu”, kaže Mitrović.
Aktivista iz Prijedora, Sudbin Musić, koji je bio u zarobljeništvu tokom proteklog rata, kaže da nažalost niko nema satisfakciju od ovih presuda, jer se ništa ne mijenja.
“Nemam problem sa ljudima iz mog okruženja, sa prijateljima drugih nacionalnosti, ali ako će RS gajiti tekovine Radovana Karadžića, onda ide pogrešnim pravcem. Sloboda bi trebala biti zagarantovana svima a u RS, a toga danas nema za sve njene građane”, kaže Musić, ističući da ne očekuje mnogo od suda kad je riječ o presudi Karadžiću i da se svi u BiH trebaju okrenuti budućnosti.
Sonja Karadžić bez komentara
Uopšte, mišljenje većine u RS-u je da ni Haški sud, niti njegov sadašnji nasljednik, nije nikakav sud, već politička organizacija, koja je najviše presuda izrekla Srbima. Za komentar smo pitali i kćerku Radovana Karadžića, Sonju Karadžić Jovičević, aktualnu potpredsjednicu Narodne skupštine RS-a, ali je rekla da za sada neće davati izjave o ovoj temi.
Takođe, većina smatra da za zločine nad srpskim narodom nema presuda u onoj mjeri u kojoj su činjeni zločini nad njima. Činjenica je da je okvir RS-a koji danas postoji zagarantovan Dejtonskim mirovnim sporazumom i da je teško očekivati da će bilo ko pristati da mijenja takvu strukturu bez saglasnosti, u ovom slučaju Srbije, kao i 1995. godine. Ali to ne znači da neće biti pokretanja pitanja o statusu RS-a unutar BiH i dalje, posebno koristeći presude suda u Haagu, uključujući posebno onu koja se odnosi na genocid nad Bošnjacima u julu 1995. godine.
Gledajući kroz prizmu Radovana Karadžića, danas RS nema njegov odraz, slažu se mnogi i u ovom entitetu, osim činjenice da je on bio njezin prvi predsjednik, ali i na čelu stranke (SDS) koja je danas u stanju rasula i iščekivanju drugostepene presude njenom prvom predsjedniku.
Danas je teško praviti bilo kakve paralele između RS na čijem čelu je bio Karadžić i ove danas, smatra Danijel Simić:“Od rigidnog Karadžića koji je pokušavao izvršiti neku vrstu nacionalne renesanse uz pomoć državnih institucija, uvodeći ekavicu kao službeni izgovor tokom rata, pa do kćeri koja je narodni poslanik i koristi latinično pismo u obraćanju svojim biračima - to je danas Republika Srpska."