Kilzi: Njemačkoj privredi treba ruski gas

„Tokom moje karijere, odnosi Rusije i Evropske unije nikada nisu bili gori nego danas", kaže na početku razgovora za DW ruski poduzetnik Fares Nikadovič Kilzi koji već decenijama posreduje između njemačkih kompanija i ruskog energetskog sektora.

„Ali moram da dodam da osjećamo te loše odnose uglavnom u Briselu, a ne vidimo ih u Berlinu. Rusija i Njemačka i dalje imaju vrlo konstruktivan dijalog", kaže ovaj osnivač Kreon Grupe, nezavisne asocijacije koja se fokusira na petrohemijsku industriju u Rusiji i regionu.

Gas je i dalje neophodan

Dio te debate se preslikava na Sjeverni tok 2, drugi gasovog koji direktno povezuje Rusiju i Njemačku, a koji je najoštrije osporavan iz Sjedinjenih Država, ali i Poljske, baltičkih i drugih zemalja EU. Kako je ranije pisao DW, protivljenje Vašingtona ovom gasovodu ide paralelno sa pokušajima da se Sjedinjene Države etabliraju kao velika izvoznica tečnog gasa u Evropu.

Ove sedmice je američki potpredsjednik Majk Pens ponovio da je pogriješno to što Njemačka povećava zavisnost od ruskih energenata. „Ne možemo da obezbijedimo odbranu Zapada kada naši saveznici postaju zavisni od Rusije", rekao je on vrlo direktno. Novi gasovod će, dodao je Pens, načiniti Njemačku „bukvalno zatočenikom Rusije".

Fares Kilzi pak kaže da je „projekat veoma važan za hemijsku industriju u Njemačkoj. Dijelovi te industrije već napuštaju Njemačku jer tamo povremeno nema dovoljno resursa za industriju. Kako biste stvorili nove proizvode i radna mjesta, trebaju vam ogromne količine gasa po pouzdanoj cijeni – i to vam treba odmah, a ne za pet ili deset godina."

Tu mogućnost nudi Rusija, dodaje Kilzi, i to već od sljedeće godine kada bi mogao da proradi Sjeverni tok 2. On će, kao i prvi Sjeverni tok, imati godišnji kapacitet od 55 milijardi kubnih metara gasa. Prema procjenama Evropske komisije će potražnja EU za gasom u narednih pet godina ostati stabilna na 480 milijardi kubnih metara godišnje, a zatim će početi da pada zbog sve većeg korištenja obnovljivih izvora energije.

„Vidjećemo mnogo više električnih automobila u budućnosti, vidjećemo više vjetroparkova i postrojenja za solarnu energiju. Ali sada je njemački problem sa energentima to što niti vjetar niti solarna energija ne mogu da zamijene ugljovodonik kako bi se na primer proizveo etilen", kaže Kilzi u intervjuu za DW. „Nekoliko miliona radnih mjesta je pogođeno, direktno ili indirektno, jer govorimo o hemikalijama za građevinsku branšu, farbe, hemikalijama za automobilsku industriju i tako dalje."

Gde Gazprom griješi?

Kilzi spada u ljude koji dobro poznaju potrebe njemačke petrohemijske industrije. On je od početka devedesetih savjetovao kompanije poput Bajera kako da obezbijede sigurno snabdijevanje iz Rusije. Od 2001. u Rusiji vodi svoju konsultantsku kuću Kreon.

Što se tiče ruske strane u poslu sa Njemačkom, Kilzi kaže da spada u poznate kritičare Gazproma koji se sasvim koncentrisao na to da upravlja gasovodima. „Mnogi vide Gazprom kao svetu kravu u Rusiji, jer generiše veliki dio prihoda u zemlji, pa djeluje da je nedodirljiv", kaže on. „Mi smo u ruskim medijima uvijek govorili da je Gazprom neefikasan, da ne koristi najnoviju tehnologiju i da se vrlo sporo preorijentiše na posao prerade gasa."

„Moje lično mišljenje je da su napravili pogrešnu odluku kada su pokušali da ubijede ruskog predsjednika da će čitava priča sa gasom iz uljanih škriljaca u SAD uskoro biti gotova – neće. Naprotiv, to mijenja priču na geopolitičkom nivou. U drugom kvartalu ove godine očekujemo ujednačenost cijene klasičnog gasa iz gasovoda i tečnog gasa – a to je veoma dobro za tržište", zaključuje Kilzi.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android