Kineska čajanka za afričke visoke oficire
29. juni 2018
Koja je svrha i cilj prvog "Kinesko-afričkog foruma bezbjednosti i odbrane", koji je počeo ovog utorka i traje do 10. jula u Kini? Zvanična saopštenja pred održavanje samog Foruma nisu obilovala informacijama. Tek uoči početka se saznalo da će na Forum iz 50 zemalja doći visoko rangirani oficiri. Domaćin je kinesko Ministarstvo odbrane.
Analitičari su saglasni da se, zbog rastućeg kineskog ekonomskog uticaja u Africi, kao investitora i trgovinskog partnera, to ogleda u strateškim planiranjima i inicijativama, odnosno da je riječ o pitanjima na koji način te interese mogu da zaštite snage bezbjednosti.
"Obezbjeđivanje trgovinske rute je važno za Kinu, jer sjeveroistočne zemlje Afrike do Sueckog kanala su jedan dio novog pomorskog Puta svile, koji je opet dio globalnog 'Belt and Road Initiativ'", kaže južnoafrički ekspert za Kinu, Kobus van Staden sa južnoafričkog Instituta za međunarodne veze. Takozvanu Inicijativu Puta svile pokrenuo je kineski predsjednik Si Điping.
Kina, osim toga, održava "sve kompleksnije veze sa Afrikom", objašnjava Van Staden. U Africi posluju veliki kineski investitori, a mnogi Kinezi žive na tom kontinentu. Kina takođe već ima dosta iskustva sa izvlačenjem svojih građana iz kriznih područja Afrike.
Evakuacije i Plavi šljemovi
Kina je tako u februaru 2011. usred libijskog građanskog rata svoju fregatu 'Suzhou' stacionirala pred obalama Libije, kako bi evakuisala 35.000 Kineza iz te zemlje. To je bila prva prekomorska intervencija kineske armije na afričkom tlu.
Od tada su u Kini postali mnogo svjesniji kompleksnosti kada je riječ o temama poput mira i bezbjednosti u Africi. Od tada se takođe ta zemlja "više angažovala u finansijskoj podršci Mirovnih trupa Afričke unije i povećanjem broja vojnika u redovima Plavih šljemova", kazao je Van Staden u intervjuu DW-u.
Kina, sa oko 2.400 vojnika u Plavim šljemovima, svakako nije zemlja koja daje najviše vojnika za ove trupe, kao na primjer Etiopija, Bangladeš i Indija. Oko 1.000 kineskih vojnika, od ukupno 13.000, stacionirano je u misiji UN u Južnom Sudanu.
Juba, glavni grad Sudana, je u julu 2016. bio pozornica dramatične evakuacije. 350 kineskih radnika na nafntim poljima su zbog borbi u građanskom ratu morali da budu prebačeni na sigurno, avionima u Najrobi. Akciju su sprovele privatne kineske snage bezbjednosti, koje sa svojih 3.200 ljudi daleko premašuju broj kineskih vojnika u Plavim šljemovima. Ovaj bezbjednosni tim koji operiše u inostranstvu je, prema pisanju Financial Timesa, u principu nenaoružan. U Jubi su koordinirali intervenciju naoružanih domaćih jedinica.
"Nove bezbjednosne potrebe Afrike"
Ne zna se, međutim, da li će tema Foruma biti i bezbjednosne službe. U zvaničnom kineskom saopštenju se navodi da će biti govora o "potrebama angažmana zbog novonastalih bezbjednosnih izazova u Africi", kao i o "jačanju bezbjednosnih službi afričkih zemalja kako bi same mogle da garantuju bezbjednost".
Uoči Foruma su u mnogim kineskim publikacijama isticane mnoge nove i višestruke vrste prijetnji bezbjednosti u Africi. "U poređenju sa tradicionalnim rizicima poput vojnih sukoba, posljednjih godina se ističu terorizam, socijalni konflikti, prirodne katastrofe, nedostatak životnih namirnica i pitanje zdravstvene zaštite", stoji u artiklu objavljenom u "thepaper": "Kineska vojna pomoć će uskoro stići u Afriku: Kina u centru afričke bezbjednosne arene". Pod pomoću su mislili na pomoć u vrijednosti 100 miliona američkih dolara Afričkoj uniji, koju je 2015. obećao Si Điping i koja bi sada trebalo da bude isporučena, piše "thepaper".
Povećan izvoz kineskog oružja u Afriku
Uprkos naglašavanju "novih bezbjednosnih rizika" i smanjenju velikih vojnih konflikata, što su konstatovali kineski eksperti za Afriku, isporuke oružja čine veliki dio kineske saradnje sa Afrikom na sigurnosnom planu. Prema podacima Stokholmskog Instituta za istraživanje mira (SIPRI) u periodu od 2013. do 2017, a u poređenju sa podacima iz 2008. kineske isporuke oružja su porasle za 55 odsto.
Tome odgovara i novi zamah kineskih investicija u inostranstvu. Na primjer, u Africi su sa 40 milijardi dolara, koliko je uloženo 2012., investicije skočile na 90 milijardi dolara u 216. godini; dok su pak investicije na Bliskom i Srednjem istoku u istom periodu ostale ispod 40 milijardi američkih dolara.
Poređenja radi: SAD su u istom vremenskom okviru izvezle u Afriku oružje u vrijednosti 4,9 milijarde dolara, od toga 87 odsto u Egipat i Maroko, Rusija je izvezla oružje u vrijednosti 12,4 milijarde dolara, 84 procenta u Alžir i Egipat.
Međunarodna harmonija na probi
Veliku pažnju Kina je sa svojim angažmanom u Africi na sebe skrenula u avgustu 2017. sa otvaranjem svoje prve prekomorske vojne baze u Džibutiju. Ova mala zemlja koja leži na mjestu gdje se Crveno more spaja sa Adenskim zalivom, već je domaćin američkim trupama, ali i francuskim, italijanskim i japanskim. Razlog tome je taj što se Kina do 2008. pridružila međunarodnoj Operaciji protiv pirata na Rogu Afrike i Adenskom zalivu.
Kinesko Ministarstvo odbrane je nedavno potvrdilo da će ta zemlja na svojoj bazi u Džibutiju izgraditi još jedan dok koji će staviti na raspolaganje Kirgistanu. Ove mjere služe "međunarodnonim obavezama poput operacije protiv pirata i boljem očuvanju mira i stabilnosti u Africi i svijetu".
No, međunarodna harmonija će izgradnjom novih kineskih dokova u bazi koja se nalazi tik pored američke na kojoj su smješteni avioni transteri Herkules C130, biti stavljena na probu. Pentagon je u maju Kinezima u Džibutiju predbacio da su laserima ciljali američke borbene avione tokom slijetanja i povrijedili pilote. Peking je najoštrije osudio ove optužbe.
Južnoafrički ekspert Kobus van Staden kritikuje to što su američki mediji ove optužbe prenijeli kao činjenice a da pri tom uopšte nije razjašnjeno šta se zapravo dogodilo. Van Staden u ovim optužbama prije vidi neraspoloženje Sjedinjenih Američkih Država zbog kineskog prisustva u Džibutiju.