Ključ sporazuma je na sjeveru Kosova

„Osam sati pregovora Srbije i Kosova u ponedjeljak u Briselu. A rezultat? Ništa", piše Noje cirher cajtung i navodi dalje da je poslije sastanka „neraspoloženi Žozep Borel pred novinarima kritikovao nepoštovanje međunarodnopravnih obaveza, misleći na Kosovo. Predsjednica Kosova Vjosa Osmani nije dugo oklijevala sa odgovorom napisavši na Fejsbuku, da Borel nije neutralni posrednik i da se uvijek trudi da ugodi agresoru (tj. Srbiji)."

Ovaj švajcarski list primjećuje da je „treći, koji profitira od ove svađe predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. Ali on više voli da oponaša zabrinutog uzornog đaka, pa je rekao da ga poslije neprospavanih noći očekuju teški dani, ali će nastaviti da sluša savjete visokog predstavnika Borela."

Andreas Ernst, autor teksta i odličan poznavalac prilika potom objašnjava o čemu se konkretno radi u pregovorima i cijelu novonastalu napetu situaciju i da su „na scenu stupili Amerikanci, koji nisu direktno uključeni u pregovore. Zamolili su Kurtija da zaledi mjeru na 48 sati kako bi se pronašlo rješenje. I Kurti je odmah pristao". 

„Kakvi se zaključci mogu izvući iz svega ovoga?" pita se autor i nudi odgovore:

„Prvo: Kosovari nemaju povjerenja u EU. Borel je Španac, njegov glavni pregovarač Miroslav Lajčak je Slovak - dakle, obojica su državljani članica EU koje ne priznaju Kosovo (kao i Rumunija, Grčka i Kipar). To znači da dva posrednika – s pravom ili ne – imaju problem kredibiliteta kod Kosovara. To je sada javno jasno stavljeno do znanja na najvišem nivou. S druge strane, zbog svoje uloge u ratu, Amerikanci se smatraju oslobodiocima, a ponekad skoro i osnivačem mlade zemlje. Ako Brisel želi ustupke od Prištine, bilo bi dobro da u pregovore između Kosova i Srbije uključe SAD.

Drugo: EU bi sada trebalo da promijeni brzinu i predstavi intenzivan pregovarački program. Prošlo je vrijeme pričanja o registarskim tablicama, graničnim formalnostima i drugim „tehničkim pitanjima". Jer, govoreći otovreno, ta pitanja nikada nisu tehnička, već veoma politička i mogu se riješiti samo u okviru sveobuhvatnog mirovnog sporazuma. A postavljati za to rok, kao što to čini Borel, je glupo. Jer, na kraju se računa samo kvalitet sporazuma, a to se mjeri stepenom prihvatanja u obje zemlje.

Treće: ključ sporazuma leži u sjevernom Kosovu. Za srpsko stanovništvo se mora pronaći status autonomije tako da ono može samo sobom da upravlja bez uticaja na funkcionisanje kosovske države. Ovo je jedini mogući koncept za multietničko Kosovo. Svako drugo trajno rješenje zahtijevalo bi prekrajanje granica između Srbije i Kosova", zaključuje Noje cirher cajtung.

Biber upozorava od brzog kompromisa: Sljedeća kriza neizbježna

Austrijski Standard članak na istu temu počinje konstatacijom: „Zapravo se radi o samo nekoliko brojeva i slova, ali iza dugotrajnog spora sa registarskim tablicama između Srbije i Kosova stoji osnovno pitanje: da li svi građani Kosova – uključujući i Srbe koji žive na sjeveru – podržavaju državu Kosovo, njenu administraciju i njenu zakone poštuju i priznaju. Mnogi to do sada nisu uradili, a to ima veze i sa činjenicom da političari u susjednoj Srbiji to od njih traže i vrše pritisak."

Autorka Adelhajd Velfli u većem dijelu teksta citira šefa Centra za studije jugoistočne Evrope Univerziteta u Gracu Florijana Bibera koji ističe „da i Srbija i Kosovo trenutno imaju malo razloga da pronađu kompromis. Pošto je predsjednik Srbije Vučić odustao od EU integracija, EU trenutno ne nudi nikakve podsticaje. Osim toga, dugoročno rješenje se traži u novom francusko-njemačkom prijedlogu. A to takođe svima daje razlog da prvo blokiraju, a ne da se unaprijed pravi previše kompromisa".

Biber smatra da od sadašnje situacije proftiraju i Kurti i Vučić, „ali rizik od eskalacije znači i rizik da situacija izmakne kontroli. Zato vidimo povećano učešće SAD. Kompromis bi mogao da se nađe u posljednjem trenutku, ali, onda je sljedeća kriza neizbježna". Biber na kraju za Standard kaže da je „skeptičan da se može naći dugoročno rješenje. Podsticaji za to moraju biti veoma jasni, posebno za Srbiju. Na kraju krajeva, Vučić mora da stavi pod kontrolu sopstvenu propagandu."

Kosovari bez viza u Šengen od 2024.

A autorka na krau teksta dodaje i da je u utorak u kosovskim medijima objavljeno da će građani Kosova od 1. januara 2024. moći bez viza da putuju u Šengenski prostor, kostatujući da je to „posljednja zemlja jugoistočne Evrope kojoj je to pravo bilo godinama uskraćeno."

Priredila: Dijana Roščić

 Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu