Oskar Gröning osuđen na četiri godine

Posljednjeg dana suđenja pred Zemaljskim sudom u Lüneburgu bilo je prilično hektično. Suđenje Oskaru Gröningu, s obzirom da mu je 94 godine, ograničeno je dnevno na tri sata. Nakon što je sudija Richter Franz Kompisch saslušao završni pledoaje advokata žrtava, dao je riječ Gröningovom branitelju Hansu Holtermannu. On sigurno nije računao da će još u utorak dobiti završnu riječ. Na kraju je riječ dobio i sam optuženi. "Auschwitz je bio mjesto, na kojem se nije smjelo učestvovati u zločinima", citirao je Gröning advokata žrtava i dodao: "Toga sam itekako svjestan. Iskreno žalim što to nisam konsekventnije i ranije spoznao."

37 godina kasnije

Na iznenađenje mnogih sudija Richter Kompisch je najavio presudu za srijedu ujutro. Odbrana se nadala oslobađajućoj presudi. Ona je stavila do znanja da Gröning holokaust nije potpomagao na način da po kaznenom zakonu može biti optužen. Advokati Hans Holtermann i Susanne Frangenberg (na slici sa klijentom Gröningom) su se u završnom pledoajeu koncentrirali na činjenicu da se istraga protiv Gröninga vodila još 1978. i da je bila obustavljena. Branitelji su ukazali na činjenicu i da je Gröning kako 1978, tako i u aktuelnom procesu sarađivao sa sudom i vlastima..

Proces u Lüneburgu bio je moguć nakon presedana u slučaju Johna Demjanjuka, čuvara u logoru Sobibor, koji je osuđen pred Sudom u Münchenu 2011. I Demjanjuk je sebe vidio kao točkić u lancu nacističke ubilačke mašinerije.

Braniteljica Frangenberg je izjavila da bi prije 38 godina, s obzirom na tadašnji zakon, Gröning bio oslobođen da mu je bilo suđeno i da je tada bilo puno lakše pronaći određene dokumente. Sam Gröning je izjavio da je tri puta napravio pokušaj da bude premješten iz Aušvica. Dokazi za to nisu mogli biti pronađeni. Jedan istoričar, koji je imao status svjedoka, je doveo u pitanje Gröningovu izjavu. On je rekao da se molbama zdravih oficira za premještajem na front stalno udovoljavalo.

Nacisti i neonacisti

Advokat Mehmet Daimagüler je u svom pledoajeu na najupečatljiviji način formulisao koji motivi su porodice žrtava naveli na pokretanje procesa. Presuda neće dovesti do pravde, rekao je Daimagüler, koji u procesu tzv. Neonacističkom podzemlju NSU zastupa familije dvije turske žrtve. Za žrtve Aušvica je suđenje u Lüneburgu važno, kako bi na kraju svog života pronašli malo mira. Presuda je uostalom, kako su rekli advokati, važna za njemačko društvo, u kojem su još uvijek prisutni "rasizam i neonacizam".

U intervjuu za DW Daimagüler povlači paralele između procesa knjigovođi u Aušvicu i NSU-procesa koji se vodi u Münchenu. "U oba slučaja se radi o zakazivanju države", kaže ovaj advokat. "U procesu u Lüneburgu se sve okreće oko pitanja, šta smo uradili da razumijemo vrijeme nacizma. Država je premalo toga učinila da razjasni šta se dešavalo. A u procesu u Minhenu je centralno pitanje šta je država uradila da zaštiti svoje stanovništvo, u ovom slučaju migrante. I opet je odgovor: premalo." Da li će 94-godišnji Oskar Gröning četiri godine provesti u zavoru, s obzirom na njegovu poodmaklu starosnu dob, još se ne zna. To mora provjeriti Državno tužilaštvo onoga momenta kada presuda postane pravosnažna.