Ko i zašto glasa za AfD?

Saksonija-Anhalt je podijeljena. Na sjeveru ove njemačke savezne pokrajine preovladavaju birači CDU, ali je njen jug čvrsto u rukama desničara. To je područje na kome dominiraju rudarstvo i hemijska industrija. „U pitanju su ljudi koji su u posljednjih 25 godina doživjeli mnogo biografskih i političkih preloma“, kaže sociolog iz Magdeburga David Begrih: „Politički uzori koje su imali prije i poslije pada Berlinskog zida su nestali. Među tim ljudima je spremnost da biraju AfD veoma velika, a jak je i osjećaj postdemokratske nemoći.“ Mnogi ljudi na jugu Saksonije-Anhalta se osjećaju preopterećenim i izopštenim. Za njih AfD ima savršenu poruku: ostanite onakvi kakvi ste.

Da se podsjetimo: poslije njemačkog ujedinjenja, u Biterfeldu i okolini je posao izgubila oko 31.000 ljudi. A onda je proklijala nada: entuzijasti iz Zapadnog Berlina su obećali da će tamo biti sagrađena Solarna dolina. Počela je prozvodnja solarnih panela; radnici Biterfelda su dobili posebnu autobusku liniju koja je povezivala fabriku sa glavnom željezničkom stanicom. U fabrici je za njihovu djecu otvoreno obdanište. A danas od čitave te zlatne groznice više nema ni traga ni glasa. Fabričke hale zvrje prazne, zarasle u korov. Tako je nekada ponosni industrijski region u ujedinjenoj Njemačkoj doživio svoju drugu propast.

„Ponovo kao u DDR“

Bilo je to previše za ljude u tom regionu. Oni neće imigrante u svojoj blizini, jer smatraju da im je nametnut hendikep, da su ih političari ostavili na cjedilu. Iako tamo gotovo da i nema izbjeglica. I zato mnogi u Alternativi za Njemačku vide neku vrstu predsjednika odjeljenske zajednice koji rješava njihove probleme. Kao stranku koja u vidokrugu ima prije svega domaće njemačko stanovništvo - i nikog drugog, pogotovo ne izbjeglice ili migrante.

U Berlinu smo prisustvovali zanimljivom sastanku. AfD je pozvala građane na upoznavanje. U za to rezervisanoj sali jednog argentinskog restorana, 30-ak ljudi sjedi za dugačkim stolom. U pitanju su potencijalno novi članovi partije. Većina su muškarci. Ima nekoliko mladih, ali dominiraju lica starijih ljudi. Dobar dio njih čine penzioneri. „Imam utisak“, kaže jedan od njih, „da etablirane stranke vode politiku usmjerenu protiv interesa njemačkog naroda“. „Ja sam bila građanka DDR“, pripovijeda jedna od malobrojnih prisutnih žena, „i nisam htjela da ponovo doživimo takve okolnosti, a na najboljem smo putu da se to ostvari. U DDR sam radila kao učiteljica, imala sam šta da pojedem i popijem, imala sam krov nad glavom, ali nije bilo slobode mišljenja, slobode govora.“

Svaki deseti Nijemac - za AfD

Spandau, Veding, Vilmersdorf ili Marcan: svejedno iz koje berlinske četvrti su došli – svi ti ljudi imaju iste motive. Ovo upoznavanje je potvrdilo ono što su već pokazala istraživanja o sljedbenicima AfD-a, kaže sociolog Peter Matušek: „Pripadnici i birači ove stranke nisu heterogeni kao što je to slučaj sa ljudima koji slijede tradicionalne velike partije. Birači AfD imaju platu veću od prosječne, to jest, veću od birača drugih stranaka, ali su pesimisti kada je riječ o razvoju ekonomske situacije. Među njima je izražen strah od gubitka statusa – to je srednji sloj koji se boji pada.“

Birači su se okretali AfD-u i zbog velikog broja izbjeglica. Slogan „Uspjećemo!“ Angele Merkel ti ljudi nisu shvatili kao poruku ohrabrenja, već kao prijetnju. Prema posljednjim anketama, kada bi sutra bili održani izbori, svaki deseti Nijemac bi glasao za AfD. Tu ništa ne mijenja ni borba za vlast u okviru stranke između njene predsjednice Frauke Petri i njenog poslanika u pokrajinskom parlamentu Baden Virtemberga Jerga Mojtena. Sukob između njih dvoje je posljednjih dana zaglađen, mada će njegovo definitivno rješenje donijeti konvencija stranke koja će biti održana sredinom avgusta.

Distanciranje od ekstremista i oštar jezik

Mnogi se pitaju i kakvi su odnosi između AfD-a i desnoekstremne Nacionaldemokratske stranke Njemačke (NPD). Trenutno su distancirani, ali ranije nisu bili takvi, kaže politolog Univerziteta u Rostoku Kristijan Nestler: „AfD je u početku podržavala neke zahtjeve NPD u pojedinim opštinama, što inače nije uobičajeno – obično se ide na izopštavanje te stranke. Ali, to se promijenilo. NPD je, recimo, saopštila da je u pojedinim izbornim okruzima spremna da se odrekne svojih direktnih kandidata u korist kandidata AfD-a, ali Alternativa to nije prihvatila.

S druge strane, podmladak AfD je gajio tijesne kontakte sa „Pokretom za identitet Njemačke“ poznatim po netrpeljivosti prema strancima, zbog koje se nalazi i pod prismotrom Službe za zaštitu ustavnog poretka. Sada se uprava mladih Alternativaca javno distancirala od pomenutog pokreta. Što se tiče šefice stranke Frauke Petri, ona voli da povlači crvene linije razgraničenja prema ekstremnim grupama i strankama, ali nije joj strano kršenje prvaila korektnog političkog izražavanja jer time uvijek zadobija naklonost određenih krugova potencijalnih birača. Politolozi smatraju da ona u tome postupa po uobičajenom šablonu desničarskih političara – poslije jedne sporne izjave, „spušta se lopta“ i tvrdi da je izjava istrgnuta iz konteksta ili zlonamjerno interpretirana.