Koliko će i koga koštati Bregzit?
24. oktobar 2019
Hoće li uskoro doći do novog dogovora oko Bregzita? Možda da, a možda i ne. Da li to možda neko već zna? "Iako ponašanje Velike Britanije ekstremno nervira, za evropsku stranu važi da stegne zube i ne izgubi strpljenje", rekao je predsjednik Udruženja za spoljnu trgovinu BGA, Holger Bingman.
Dok se nekima već vrti u glavi od Bregzita, BGA zahtijeva - udahnite duboko. Jer, jedan haotičan Bregzit bez sporazuma bi na kraju bio najgora moguća varijanta, smatra Bingman.
"Parališuće lebdeće stanje"
Holger Bingman je upozorio da bi moglo biti daljih posljedica po privredu. "Nevjerovatno je šta sve Britanci zahtijevaju od svojih evropskih partnera", kazao je Bingman za Rajniše post u ponedjeljak. "Preduzentici s obje strane Lamanša još uvijek vise u vazduhu i ne znaju kako će izgledati njihovi carinski i trgovinski procesi u budućnosti." On je rekao da su opet najviše ljudi ti koji trpe, ali naravno i preduzeća. "Jer, ovako se produžava parališuće lebdeće stanje sa svim njegovim negativnim posljedicama po privredu s ove i one strane Kanala."
Ovakve konsekvence je potvrdilo i akutelno istraživanje Njemačkog insitituta za istraživanje privrede (DIW). "Konstantna nesigurnost opterećuje njemačku konjukturu", nalazi su najvećeg njemačkog Instituta za istraživanje privrede. Posljedice su suzdržanost posebno kada se radi o investicijama.
Proračuni DIW-a su pokazali da je privredni rast u Njemačkoj, zbog nesigurnosti nakon referenduma u proseku opao za 0,2 procenta godišnje, što ne bi bio slučaj da nije bilo odluke o Bregzitu. To ne iznenađuje, a DIW je to prognozirao 2016, ističući da će doći do smanjenja dinamike investiranja i slabljenja trenda zapošljavanja.
Nesigurnost u osnovi ima tri dimenzije, objasnio je Ferdinand Fihtner, rukovodilac Odjela za konjukturnu politiku DIW-a u Berlinu. "Ne znamo ni kada će doći do izlaska, takođe ni pod kakvim uslovima će se dogoditi, a čak kada bismo to tačno znali, i preduzetnici, ali i mi istraživači bismo teško mogli procijeniti kakve konkretne posljedice bi zaista imao novi odnos između Evropske unije i Ujedinjenog kraljevstva. Zbog toga je mnogo nesigurnosti."
Bregzit: Šta bi bilo kad bi bilo...?!
Aktuelno stanje: ako bi se dogodio ne regulisani Bregzit, Ujedinjeno Kraljevstvo bi za EU, kada se radi o međusobnim trgovinskim vezama palo na status trećih država. "To bi dovelo do momentalnog ograničenja kretanja na tržištu rada i roba, kao i kod usluga i kapitala između EU i Ujedinjenog Kraljevstva", stoji u pojašnjenju DIW-a. Njemačku konjukturu bi prije svega opteretio oslabljen promet roba.
Tvrdi Bregzit bi, prema proračunu DIW-a, smanjio njemački bruto društveni proizvod (BDP) u 2020. za 0,4 odsto a u 2021. za 0,3. Negativni efekti bi posebno pogodili njemačku privredu sljedeće godine, dok bi od polovine 2021. ti uticaji polako nestali. Regulisani Bregzit bi sve to međutim ublažio. Tako bi gubici u slučaju tvrdog Bregzita iznosili oko 10 milijardi evra godišnje, procjena je studije Fondacije Bertelsman, a u slučaju regulisanog Bregzita gubici bi bili prepolovljeni na oko pet milijardi godišnje.
No, Velika Britanija bi od toga imala najviše koristi. Jer, u slučaju tvrdog Bregzita Ujedinjeno Kraljevstvo bi moralo da računa sa gubicima prihoda u visini 57 milijardi godišnje, dok bi u slučaju kontrolisanog Bregzita ti gubici iznosili 32 milijarde, podaci su studije Fondacije Bertelsman.
Ima i pobjednika!
Ali, ima i zemalja izvan Evrope koje bi mogle da profitiraju od Bregzita, u pozitivnom smislu. Prema Bertelsman studiji bi prihodi Sjedinjenih Američkih Država porasli godišnje za 13 milijardi evra, u Kini za pet, u Rusiji bi taj skok bio nešto blaži i prihodi bi porasli za 260 miliona evra godišnje.
Objašnjenje autora studije: "Bregzitom su negativno pogođeni evropski lanci dodatih vrijednosti. Time bi trgovina unutar Evrope postala skuplja i veze sa ostatkom svijeta atraktivnije", kaže Dominik Ponatu, ekonomski ekspert Fondacije Bertelsman.