Komplikovan briselski vez Ursule fon der Lajen
30. august 2019
Ono što Ursula fon de Lajen (Ursula von der Leyen) upravo pokušava da uradi, liči na filigranski vez na čipki. To u Briselu ionako ima dugu tradiciju. Preneseno na politiku, ona upravo pokušava da kreira novu Evropsku komisiju koja bi trebalo da stupi na dužnost 1. novembra. U rukama drži mnoštvo niti koje bi trebalo da spoji u funkcionalnu i čvrstu cjelinu. Zemlje-članice EU imaju do ponedeljka rok da predlože svoje kandidate. Velika Britanija zbog „Bregzita" više ne šalje nikoga u Brisel. Njemačku zastupa – predsjednica komisije.
Žene na čelu
Ursula fon der Lajen je zamolila države da joj predlože najmanje 13 kandidatkinja. Ona hoće da formira prvu Evropsku komisiju u kojoj su polovi ravnopravno zastupljeni. Nakon što je Francuska kandidovala svoju ministarku odbrane Silvi Gular, broj ženskih niti se povećao na 12. Ako Italija nakon prevazilaženja krize vlade pošalje još jednu ženu u trku, Fon der Lajenovva će moći da ispuni obećanje koje je dala poslije turbulentnih izbora za Evropski parlament u julu.
Doduše, za tako nešto bi morala da naslijepo prihvati sve ženske kandidate, jer samo dvije države, Rumunija i Portugalija, poslale su po dvoje kandidata različitog pola, kao što je to poželjela Fon der Lajenova. I dok zemlje-članice šalju niti, vezilja Ursula fon der Lajen ima slobodu da izabere mustru. Ona može da po svojoj volji razreže resore u novoj Komisiji – sa kandidatima trenutno vodi razgovore u Briselu.
Svi bi da vezu…
No, i druge članice EU bi takođe da upletu i povuku poneki konac. Gotovo sve zemlje bi željele da njihovi kandidati zaposjednu neki „važan resor", znači nešto što ima veze sa privredom, trgovinom ili novcem. Poslaničke grupe u Evropskom parlamentu u kojem više nema jasnih većina, moraju da nakon razgovora sa svim kandidatima krajem oktobra odobre sastav Komisije u cjelini. Oni mogu da odbiju pojedine komesare i zatraže zamjenu za njih, što se pri sastavljanju ranijih Komisija i dešavalo.
Trenutno se šarena mustra Ursule fon der Lajen sastoji od devetoro konzervativaca, devetoro socijaldemokrata, petoro liberala, jednog zelenog i jednog nacionaliste. Potpredsjednici Komisije su socijaldemokrata Frans Timermans i liberalna političarka Margrete Vestager. I jedno i drugo su zapravo htjeli da budu na funkciji koju je neočekivano dobila Ursula fon der Lajen. Da bi zacijelili političke rane, oboje će imati istaknuta mesta u timu.
Istok hoće veći uticaj
Istočnoevropske države-članice bi htjele da imaju potpredsjednike što višeg ranga zato što smatraju da pri dosadašnjem određivanju funkcija nisu bile dovoljno uzete u obzir. Predsjednik Savjeta EU će biti Belgijanac, ministar spoljnih poslova Španac, a predsjednica Evropske centralne banke – Francuskinja. Nacionalistička vlada PiS u Poljskoj se sa fon der Lajenovom već složila da će dobiti agrarni resor iz kojeg Poljska dobija dosta subvencija. Fon der Lajenova se trudi da sa Poljskom izgradi bolji odnos nego bivši predsjednik Komisije Žan-Klod Junker. Ona hoće da što prije siri spor oko pravne države u Poljskoj, a svojim kritičarima u Evropskom parlamentu je obećala da to neće učiniti na štetu sadržaja.
Greška u mustri?
Među muškarcima se ističe 28-godišnji Virginijus Sinkjeviščus. On je član zelene Građanske stranke i već ministar privrede Litvanije. Zeleni poslanici EP su skeptični prema njemu jer smatraju da gaji veliku bliskost sa predsednikom SAD Donaldom Trampom. Sinkjeviščus mora da se pripremi za unakrsnu vatru članova nadležnih parlamentarnih odbora.
Mustra Ursule fon der Lajen još nije sasvim jasna. Predsjednica EK će morati da još neko vrijeme marljivo radi kako bi u tu mustru mogla da uklopi slike trgovine, zaštite klime i digitalne budućnosti. Greške u mustri prilikom veza se poslije ne mogu tek tako prepeglati. Da li je to tako i u politici?