Konačno i dobre vijesti sa Zapadnog Balkana

Konačno i dobre vijesti iz regije – na summitu o Zapadnom Balkanu sporazum između Grčke i Makedonija oko njezinog novog imena predstavljen je kao model za rješavanje svih otvorenih pitanja među zemljama u regiji.

„Ne možemo mijenjati našu prošlost, ne možemo mijenjati ni našu geografiju, ali nadam se da možemo oblikovati našu budućnost“, rekao je makedonski ministar vanjskih poslova Nikola Dimitrov na konferenciji u Chatham House u Londonu u utorak (10.7.).

„Good News" s Balkana je pozdravio i povjerenik EU-a za proširenje Johannes Hahn. Ipak, koči velika očekivanja u regiji nakon što je prije nekoliko mjeseci 2025. spomenuta kao godina u kojoj bi prve zemlje „zapadnobalkanske šestorke“ mogle postati članice EU-a.

„To bi značilo da bi 2013. morali okončati pregovore, a 2023. je praktički već sutra“, kazao je Hahn. Cilj ostaje jačanje proeuropskih snaga. I opet se vraća na – Makedoniju: „Ili ćemo izvoziti stabilnost ili ćemo uvoziti nestabilnost."

2025. – (pre)ambiciozan cilj?

2025. je ambiciozan cilj, možda i previše ambiciozna. Lideri Europske unije i sami su u međuvremnu shvatili da su stvari u regiji malo kompliciranije nego što se to mislilo, napominje povjerenik EU-a za proširenje. Sve jasnije je da svih šest zemalja regije neće zajedno postati članice Unije. Srbija i Crna Gora su trenutno u najboljoj poziciji.

Novom strategijom se zemlje regije želi ohrabriti na reforme, ali i potaknuti EU da odlučnije djeluje i osigura utjecaj u regiji. Na marginama londonskog summita se dosta priča o pozicioniranju Rusije, SAD-a, Turske ili Kine u regiji. Između ostaloga i preko gospodarskih projekata.

Makedonski ministar se osvrnuo i na jačanje nacionalizma u regiji. „Mi smo kao vlada razmišljali što možemo učiniti kako bi poboljšali život naših građana, umjesto nacionalizma koji je samo paravan za nepotizma i korupciju, mi smo se odlučili za nešto drugo. Umjesto narativa mržnje, mi promoviramo narativ nade.“

Dimitrov je dodao da je priorite jačanje neovisnog sudstva, državnih institucija, demokracije i promoviranje slobode medija: „Cilj je našu zemlju činiti europskijom."

Loša percepcija Crne Gore

Pitanja slobode medija se dotaknuo i povjerenik Hahn. Na susretu na novinarima iz nekoliko redakcija, povjerenik je izrazio zabrinutost pogotov stanjem u Crnoj Gori zbog učestalih napada na novinare. „Ta zemlja nažalost prednjači u toj statistici i zbog toga pati i reputacija Crne Gore.“

Skroman napredak zemalja regije po pitanju vladavine prava izaziva sve više nezadovljstva među članicama EU-a. „Raste doza nestrpljivosti, potrebni su konkretni rezultati", potvrdio je Hahn.

A njih, usprkos svemu – ima. Kao pozitivne primjere navodi dijalog Makedonije i Grčke, povratak opozicije u crnogorski parlament, promjenu Ustava na Kosovu. Na upit o napretku Bosne i Hercegovine, Hahn kaže da je „situacija nešto kompliciranija“, no ipak hvali i „skromni, ali ipak napredak“ oko Upitnika za članstvo u Uniji.

Za to vrijeme Makedonija napreduje veliki koracima. Početak pregovora se može očekivati već u lipnju 2019, tvrdi Hahn. 25 zemalja članica podržava početak pregovora s Makedonijom, a tri zemlje se trenutno se protive. To su Francuska, Nizozemska  i – pomalo iznenađujuće Danska.

„Vjerojatno razlog su europski izbora, nakon njih očekujem konstruktivniju ulogu tih zemalja“, kaže povjerenik Hahn. U tom slučaju Makedonija bi do kraja iduće godine mogla otvoriti i prva poglavlja.

Veliki napredak Makedonije

Cilj Berlinskog procesa u okviru kojeg se održava londonski summit je priprema zemalja regije za budućnost. Organizatori su ovaj put fokus stavili na pitanje sigurnosti, s kojim je povezana i ilegalna migracija – odnosno bojazan od novog migracijskog vala na Balkanu.

EU je stoga investirala preko 300 milijuna eura u zemlje regije s ciljem obuke graničnih služebenika, šalje službenike Europola u regiju, pomaže u obrazovanju stručnjaka – konkretno u Makedoniji u Srbiji., i to u suradnji s Frontexom kako bi se bolje zaštitile granice.

Na pitanje o situaciji u Bosni i Hercegovini i pojačanim tenzijama zbog nekoliko tisuća migranata koji se nalaze u toj zemlji, Hahn je rekao kako je očito da se „političke strukture u BiH nisu sposobne nositi s problemom migracije.“

U Londonu su se mogle čuti i kritike na račun Hrvatske. Ubuduće nijedna zemlja neće ući u EU prije nego što riješi bilateralne sporove sa susjednim zemljama. „Lekcija koju smo naučili i na primjeru Hrvatske“, napominje povjerenik Hahn i podsjeća na još uvijek neriješeni spor sa Slovenijom.

Kritike na račun Hrvatske

Iz diplomatskih krugova se moglo čuti i otvorenije kritike i nerazumijevanje ponašanjem Hrvatske, koja „svojim primjerom i neprihvaćanjem odluke Arbitražnog suda“ nije uzor za druge zemlje regije kad se radi o rješavanju otvorenih pitanja.

„Od Hrvatske smo očekivali ipak malo više u procesu eurointegracija susjednih država. Očekivanja za sada nisu ispunjena“, kaže izvor DW-a.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android