Konferencija o Balkanu - prvo reforme, pa članstvo u EU

„Impuls je cilj“, naslov je teksta u listu „Süddeutsche Zeitung“ u kojem pored ostalog piše da je „na konferenciji o zapadnom Balkanu bilo puno retorike, a skoro nimalo rezultata“.

„Konferencija o zapadnom Balkanu, održana na tri različita mjesta u Berlinu, na kojoj su učestvovali vodeći njemački političari, trebala je balkanskim zemljama u vrijeme skepse, kada je riječ o proširenju EU i teške krize u Iraku i Ukrajini, demonstirari da nisu zaboravljene. To se posebno odnosi na šest zemalja koje, za razliku od Slovenije i Hrvatske, nisu članice EU. Zamjenik njemačke kancelarke i ministar privrede, Sigmar Gabriel, tim je zemljama poručio: `Za vas i dalje važi: vaša budućnost je u EU´“.

List dalje navodi da „balkanska konferencija nije ponudila opipljive rezultate. Doduše, to niko nije ni očekivao. Predstavnik njemačke vlade kaže `cilj je davanje impulsa`. Pri tome na zapadnom Balkanu ima dovoljno problema koji čekaju na rješenje. Bez obzira na mnogo retorike o normalizaciji stanja između Srbije i Kosova i dalje nedostaje dogovor o budućoj saradnji. Također nije na vidiku ni inicijativa za oživljavanje zastalog reformskog procesa u BiH: bez reforme Ustava i jačeg zahvata Međunarodne zajednice, zemlja podijeljena između Bošnjaka, Srba i Hrvata, prema procjeni stručnjaka, politički i privredno ostaje paralizovana“.

„Evropske perspektive“

Konferecijom u Berlinu se bavi i „Frankfurter Allgemeine zeitung“ koji u komentaru od nazivom „Perspektive“ pored ostalog piše: „Kada nekog pozivate u goste, onda se trudite da širite lijepe vijesti. Upravo je to bila računica njemačke vlade, kada je u Berlin pozvala šefova vlada zemalja zapadnog Balkana. `Budućnost zemalja zapadnog Balkana je u Evropskoj uniji`, rekao je njemački ministar privrede Gabriel. Ministar na sreću nije navodio konkretne termine. Svakako da se evropska perspektiva‘ može pozitivno odraziti na unutrašnjo-političke prilike u regionu, ali koliko brzo sve to može da se promiјeni, vidјeli smo u slučaju Rumunije i Bugarske. Jer danas niko ne dovodi u pitanje da su ove države primljene u Unije u pravom trenutku. Skeptičnost nameću i konflikti na prostorima zapadnog Balkana, koje bi u slučaju brzog prijema u svoje redove, EU unijela u svoje dvorište. To naravno nije u suprotnosti sa potrebom da sa ovim regionom uspostave bliski odnosi. Možda ne bi bilo loše posegnuti sa formulacijom, kojoj se pribjegava u slučaju Turske: 'privilegovano partnerstvo‘. Dugoročno gledano sve je moguće“, zaključuje FAZ.

„Berlinska konferencija bi ponovo trebalo da osvijetli region i perspektivu ulaska u EU učini vidljivom“, piše Neue Zürcher Zeitung (NZZ) i dodaje: „Iako se na reformama u državama zapadnog Balkana još uvijek marljivo radi, očigledan uspjeh blage politike EU jeste poboljšanje odnosa između zemalja regiona. Članstvo u Evropskoj uniji pretvorilo u cilj, koji je ovim državama ponudio zajedničku perspektivu. Građanima tih zemalja je postalo jasno da se zajednička istorija ne ogleda samo u konfliktima, već i u privrednim i kulturnim vezama“.