Konferencija o obnovi kao skup za hitnu pomoć Ukrajini

Napad na ukrajinsku prodavnicu građevinskog materijala, smještenu u stambenom naselju Harkova krajem maja, ima ciničnu simboliku: Rusija guši svaku nadu za obnovu već u začetku. Ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je na platformi X slike uništene prodavnice građevinskog materijala, u kojoj su se kućni majstori i zanatlije snabdijevali materijalom za obnovu oštećenih stanova i manjih proizvodnih pogona.

Međutim, njemačka vlada i dalje pokušava da ljudima u Ukrajini pruži nadu za obnovu. Još od prošle godine pregovarači u Berlinu i Kijevu pripremaju "Konferenciju o obnovi Ukrajine 2024." koja će se održati 11. i 12. juna u njemačkoj prijestonici. Očekuje se dolazak najmanje 1.500 gostiju iz zemalja-donatora i same Ukrajine.

Međutim, masovno bombardovanje civilne infrastrukture, elektrana i toplana ruskim klizećim bombama od početka marta, povećava raskorak i jaz između ciljeva konferencije u Njemačkoj i onoga što je Ukrajini potrebno kao hitna pomoć.

Hitna pomoć za ukrajinsku energetsku infrastrukturu

Ukrajina trenutno može samo "reagovati na razaranja", kaže ekonomski stručnjak Robert Kirchner u intervjuu za DW. On već 15 godina radi s konsultantskom agencijom Berlin Economics Kirchner, između ostalog i po nalogu njemačke vlade. Kirchner je najpoznatiji njemački ekonomski savjetnik za Ukrajinu.

"Ono što trenutno trebamo učiniti je podržati Ukrajinu u održavanju energetskog snabdijevanja, kritične infrastrukture, i istovremeno osigurati da ekonomija funkcioniše koliko god je to moguće," kaže Kirchner. Pri tome se energetski sektor mora staviti u fokus.

Rusija je trenutno uništila 90 posto "fosilnih kapaciteta za proizvodnju struje" energetske kompanije DETEK, objavila je nedavno firma ukrajinskog multimilijardera Rinata Ahmetova. DETEK-ove elektrane pokrivaju 40 posto snabdijevenja Ukrajine električnom energijom.

Ukrajina mora postaviti prioritete u opskrbi električnom energijom

Istovremeno, ruski napadi klizećim bombama i dronovima u Ukrajini se nastavljaju. Neposredno prije ruskog napada na prodavnicu građevinskog materijala u Harkovu sa najmanje 14 mrtvih, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski održao je u gradu sastanak "za pripremu snabdijevanja strujom u periodu jesen-zima".

Ukrajina ponovo mora raspoređivati električnu energiju, nakon kratkog perioda normalizacije krajem 2023. Ponovno se radi o odlučivanju ko će i kada dobiti struju, a kada ne. "Kritična infrastruktura, bolnice, pogoni vojne industrije i preduzeća koja se bave zadacima mobilizacije, bit će prioritetno snabdijevana električnom energijom," izjavio je ukrajinski premijer Denis Šmihal nakon sastanka u Harkovu.

Katastrofalni izgledi za zimu

Ekspert za Ukrajinu Kirchner strahuje da će do tada biti teško popraviti uništenu infrastrukturu za grijanje. On ističe da centralne toplane u velikim ukrajinskim gradovima iz vremena prije nezavisnosti od Sovjetskog Saveza u tome igraju veliku ulogu.

"Vjerovatno ćemo imati problem sa grijanjem tokom zime, jer je i ono u značajnoj mjeri uništeno," kaže Kirchner. "To sada ne primjećujemo, jer to ne predstavlja problem ljeti. Međutim, može postati ogroman problem zimi. A ako to ne bude riješeno, onda bismo mogli imati nove talase izbjeglica."

Već tokom posljednje ruske ofanzive sjeveroistočno od Harkova više od 11.000 Ukrajinaca moralo se dati u bijeg, kako bi spasili svoje živote. Satelitski snimci pokazuju desetine leševa na selima, koja su nedavno zauzeli ruski vojnici.

"Bolje ni ne misliti šta će se desiti  kada se kanalizacioni sistem u velikom gradu uruši. Sada bi se trebali pripremiti planovi za vanredne situacije," kaže ekonomski i energetski ekspert Kirchner uoči konferencije o obnovi Ukrajine u Berlinu.

"Inicijativa za stručnu radnu snagu" pri obnovi Ukrajine

Njemački organizatori su se zapravo nadali da će tokom dva dana u Berlinu postaviti velike smjernice za obnovu Ukrajine nakon okončanja rata. Pod naslovom "Ljudske dimenzije" trebalo bi se razgovarati o "socijalnom unaprjeđenju i ljudskom kapitalu za budućnost Ukrajine".

Također, pitanje kako mobilizirati privatni kapital za obnovu stoji visoko na agendi njemačke ministrice razvoja Svenje Schulze, čije Ministarstvo organizira konferenciju zajedno s njemačkim Ministarstvom vanjskih poslova. Schulze se zalaže za "međunarodnu inicijativu za stručnu radnu snagu za Ukrajinu". Ona je to jasno dala do znanja krajem aprila u Berlinu.

"Znanje, kako obnoviti elektroenergetske mreže, oni ne mogu se uništiti," rekla je Schulze, osvrćući se na neprekidne ruske napade na civilnu infrastrukturu klizećim bombama.

Nema odgovora na njemačku inicijativu za slanje dodatnh sistema Patriot

Također, tokom pripremne konferencije za obuku Ukrajinaca u Berlinu, ukrajinski ambasador Oleksij Makejev hitno je od 50 zemalja-donatora, predvođenih SAD-om zatražio veću pomoć u protivvazdušnoj odbrani. Njegova zemlja treba "najmanje sedam novih sistema Patriot," rekao je Makejev.

Infrastruktura, koja je uspješno zaštićena protivvazdušnim sistemima za odbranu sa Zapada, ne mora se ponovo obnavljati. Međutim, tu već mjesecima zapinje između Kijeva i zapadnih zemalja-donatora.

Njemačka ministrica spoljnih poslova Annalena Baerbock i ministar odbrane Boris Pistorius zajedno su uputili apel NATO partnerima da pošalju više sistema protivzračne odbrane u Ukrajinu, kako bi zaštitili veće gradove poput Harkova. Njemačka je prednjačila tražeći da se Ukrajini isporuči dodatni antirekatni sistem "Patriot".

Troškovi obnove rastu svakodnevno

Neposredno prije ruskog napada na stambeno područje u Harkovu i tamošnju prodavnicu građevinskog materijala, njemački ministar odbrane Pistorius pokazao je gotovo bespomoćnost na tu temu. Na margini posjete NATO-članici Latviji, koja graniči s Rusijom, novinarka ga je pitala zašto još uvijek druge zemlje u EU oklijevaju pomoći Ukrajini s višesistema za protivvazdušnu odbranu? "Nemam pojma," rekao je Pistorius, "nemam pojma zašto oklijevaju."

Međutim, ovog ponedjeljka (27.5.2024.) su 24 od 32 članica NATO-a na skupu u Sofiji donijele saopštenje u kojem se obavezuju da će u "ime demokratije davati podršku Ukrajini svim mogućim sredstvima". To znači da 24 zemalja NATO-a namjerava da se više ne protivi upotrebi zapadnog naoružanja na legitimne vojne ciljeve u Rusiji.

"Vrijeme je da se razmisli o ukidanju ograničenja u korištenju naoružanja sa Zapada na vojne ciljeve u Rusiji", rekao je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg.  "Glavni cilj NATO-a nije da vodi rat, nego da ga spriječi", rekao je on tokom otvaranje parlamentarne skupštine NATO u Sofiji. Britanski predstavnici su u Sofiji istakli da "nema smisla ne upotrebljavati rakete protiv Rusije, dok ona napada Kijev". "Moramo priznati da Ukrajina ovog momenta gubi rat. Mi joj ne možemo više govoriti da ne smije ispaljivati rakete na Rusiju, dok ruske snage svoje rakete ispaljuje na Kijev", rekao je britanski predstavnik bugarskoj novinskoj agenciji Bulgarien Telegraphic Agency.

Tako će i velika konferencija o obnovi Ukrajine u junu vjerovatno biti zasjenjena glavnim pitanjem: "Kako se Ukrajina može uspješno braniti protiv ruskih vazdušnih napada?" Za ekonomistu Roberta Kirchnera jedno je jasno: "Napadi se nastavljaju, uništavanje se nastavlja. To znači da troškovi obnove postaju sve veći, povećavaju se u svakom momentu, i sada kada ovdje o tome  razgovaramo."

Ovaj tekst objavljen je izvorno na njemačkom jeziku.      

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu