Kordon oko Istočnog Jerusalima

Već u srijedu ujutru na ulicama Istočnog Jerusalima mogle su da se vide posljedice odluke kabineta za bezbjednost. U gradskoj četvrti Jabel Mukaber gdje uglavnom žive Palestinci policija je blokirala pojedine dijelove. Kako javljaju lokalni mediji, ulice koje vode ka Jabel Mukaberu blokirane su betonskim blokovima. Iz tog dijela grada su dva muškarca koja su u utorak u izraelskom autobusu ubili dvoje ljudi. U onlajn tekstu lista Jerusalem Post navodi se da bi uskoro mogla da budu izolovana i druga palestinska naselja.

Mnogi ljudi u tom slučaju bili bi zarobljeni u svojim četvrtima, kaže Ingrid Ros, direktorka fondacije Fridrih Ebert u Jerusalimu. Obično postoje samo jedan ili dva prilazna puta. Djeca, koja pohađaju školu u drugom dijelu grada, ne mogu na nastavu. Žene i muškarci ne mogu na posao. „Mislim da će to još više zaoštriti situaciju“, kaže Ros u razgovoru za DW. „Smatram i da će za zajednički život ljudi to biti veliko opterećenje.“ Nepovjerenje između Jevreja i Palestinaca tako će biti sve veće. Posebno će kod Palestinaca to pojačati osjećaj da su potpuno nepoželjni.

Zastrašivanje

Od početka mjeseca serija napada vatrenim oružjem i noževima potresa zemlju. Trideset Palestinaca i sedam Izraelaca je ubijeno do srijede, mnogo je povrijeđenih. To je najnovija serija obračuna u sredini u kojoj nikako da zavlada mir. Uvijek iznova premijera Benjamina Netanjahua kritikuju ljudi iz njegovih redova i prebacuju mu da ništa ne preduzima. Izolacija Istočnog Jerusalima je samo jedna od kaznenih mjera i mjera zastrašivanja kojima premijer nastoji da se suprotstavi nasilju. Pri tom se u vladinim krugovima radije govori o „blagom opkoljavanju“.

Istovremeno, pojačano je i prisustvo vojske u velikim izraelskim gradovima. Dodatnih 300 pripadnika snaga bezbjednosti trebalo bi da se pobrinu za sigurnost u vozilima gradskog saobraćaja. Kuće napadača, nakon uništavanja od strane izraelske vojske, ne bi trebalo ponovo da se grade. Takođe, Palestincima koji imaju dozvolu boravka u Jerusalimu dozvola će se oduzimati ukoliko budu stajali iza napada.

Odlučnost ili očajanje? Ingrid Ros u svemu tome vidi određen nivo izgubljenosti Netanjahua. „On pokušava da ugasi vatru tamo gde se pojavi“, kaže direktorka fondacije Fridrih Ebert. „Dugoročna strategija ne može da se uoči.“ Bez sumnje, mnogi koji su početkom godine za njega glasali, više u njega nemaju povjerenja. U predizbornoj kampanji je saopštio da dok je on na vlasti neće biti palestinske države. Nakon pobjede tu izjavu je povukao.

Jedan grad – dvije stvarnosti

Odnos između Netanjahua i Palestinaca u Istočnom Jerusalimu može da se opiše kao napet, pri tom Palestinci niti mogu da utiču na izbor Netanjahua, niti drugih. Umjesto izraelskog državljanstva, oni od izraelskog osvajanja 1967. godine imaju samo dozvolu boravka. Mnogo nezadovoljstva ima korijene u tom vremenu. Mnogi istočni dijelovi grada su u proteklim decenijama bili zanemareni, kaže Ingrid Ros. Slaba infrastruktura u kombinaciji sa nedovoljnim snabdijevanjem vodom dovela je do toga da se mnogi stanovnici Istočnog Jerusalima osjećaju kao građani drugog reda. Mnogi od 300.000 Palestinaca, radeći u zapadnom dijelu grada, mogli su da vide kako život može da bude drugačiji. Tokom godina kod mnogih je zbog toga rastao bijes.

Istog mišljenja je i Sari Baši. Direktorka organizacije Hjuman rajts voč za Izrael i Zapadnu obalu oštro je kritikovala usvojene mjere kabineta za bezbjednost. U tekstu za onlajn izdanje lista Jeruselem Post ocijenila je da su izolacija i kontrolni punktovi recept za šikaniranje i zloupotrebe. Izolovati Istočni Jerusalim je povreda prava slobode kretanja Palestinaca. Umjesto toga potrebno je pronaći pravi odgovor za specifičan problem, piše Baši.

Kako bi taj odgovor trebalo da izgleda? Ingrid Ros kaže da nema ekspresnih rješenja. Isto tako ne zna ni kako u Jerusalimu može ponovo da se razvije jedna pozitivna dinamika. „Potrebno je duboko udahnuti“, kaže. I to se odnosi na obje strane.