„Kurti bi se trebao držati dogovora”

Gospodine Wulffen, koje su Vaše veze s Kosovom?

Bio sam na Kosovu od rujna 1999. do listopada 2000. godine. Moja funkcija je službeno glasila "Civilni koordinator za hitnu pomoć na Kosovu". Služio sam kao časnik za vezu UNMIK-a (Uprava Ujedinjenih naroda za upravljanje privremenom upravom na Kosovu). Ostali časnici za vezu dolazili su iz Sjedinjenih Američkih Država, Velike Britanije, Francuske i Italije, država koje su bile odgovorne za "okupiranu zonu". Obavljao sam dužnosti koje obično obavlja veleposlanik. Međutim, u to vrijeme Kosovo još nije bila samostalna država pa se stoga ni nisam mogao nazivati veleposlanikom.

Pomogli su u izgradnji demokratskih struktura na Kosovu prije nego što je Kosovo postalo neovisno. Mislite li da ove demokratske strukture koje ste tada imali na umu danas funkcioniraju u neovisnom Kosovu?

Tijekom mog boravka na Kosovu sve je bilo vođeno kroz UNMIK, Ujedinjeni narodi su učinkovito funkcionirali kao vlada. Nije bilo vlastitog parlamenta. Pokušali smo postupno izgraditi strukture i uključiti Kosovare u odgovornost vlade. Danas Kosovo ima vlastitu vladu i parlament koji funkcioniraju iako s poteškoćama.

Da budem direktniji, demokratske strukture, s moje strane, još uvijek ne funkcioniraju zadovoljavajuće. Većina Kosovara i vlada u Prištini ne čine dovoljno za ravnopravnost manjina kako to nalaže ustav te za pravilan rad uprave i pravosuđa. Unatoč tome, smatram da su postignuti veliki napretci od 1999. godine.

Nedavno je njemački ministar poljoprivrede i član Zelenih Cem Özdemir tijekom posjeta Kosovu, osvrćući se na događaje iz devedesetih na Kosovu govorio o genocidu nad albanskim stanovništvom od strane Srba. Dijelite li ovo mišljenje?

Čuo sam mnoge strašne stvari i čak sam vidio neke od masovnih grobnica koje su redovito posjećivali rođaci. Sigurno je bilo strašnih događaja, uključujući i slučajeve u kojima su Kosovari utjerani u kuće i potom dignuti u zrak. Takvi su se zločini događali. Ipak, teško mi je ovo nazvati genocidom, jer je moja definicija genocida možda malo šira.

Službena Priština je u više navrata tvrdila da je Srbima u enklavama na neovisnom Kosovu dobro i da probleme stvaraju samo Srbi na sjeveru. Slažete li se s tim?

Tijekom mog boravka na Kosovu većina Srba u enklavama osjećala se ugroženo. Bilo je ponovljenih napada, uključujući paljenje samostana i kuća. Osjećali su se ugroženo, ali mi nitko nije rekao da žele emigrirati. Uvijek smo isticali da Kosovo vidimo kao cjelinu, uključujući i srpske enklave koje su bile u teškoj situaciji.

U nekoliko navrata ste dali do znanja da ste strogi protivnik razmjene teritorija što neki vide kao rješenje spora Kosova i Srbije. Zašto?

Nisam striktni protivnik, ali vidim opasnosti koje su povezani s tim pitanjem. Teritorijalne promjene mogle bi pokrenuti lavinu, uvlačeći druga područja u sukob, što bi moglo ugroziti političku stabilnost zapadnog Balkana. Zato savjetujem da se odustane od te ideje.

Za najnovije probleme u procesu približavanja mnogi krive Albina Kurtija? Slažete li se s tim optužbama?

Mislim da je važno držati se dogovorenog. Postoji dogovor o Zajednici srpskih općina i Kurti ga se ne drži. To je neprihvatljivo. Europska unija bi tu trebala biti čvrsta i ustrajati na tom dogovoru. To je važan simbol za Srbe.

Rusija je u prošlosti, u vrijeme kada ste vi boravili na Kosovu, igrala relativno konstruktivnu ulogu. To se promijenilo. Kako to objašnjavate?

Prije svega, tada smo imali Jeljcina kao predsjednika Rusije, koji je, primjerice, bio u dobrim odnosima s tadašnjim kancelarom Helmutom Kohlom. Rusi su bili voljni pregovarati, iako, koliko se sjećam, nisu uvijek nailazili na veliku podršku u Moskvi. Bilo je i tvrdolinijaša koji nisu podržavali posredničku i pomiriteljsku ulogu koju je Rusija u to vrijeme imala. Na primjer, zauzimanje zračne luke u Prištini vjerojatno je bio ustupak ovim tvrdolinijašima koji su inzistirali na snažnijem postavljanju ruskih interesa na Kosovu.

Sigurno pratite pregovore Srbije i Kosova koji se iznova nalaze u teškoj fazi. Vidite li izlaz?

Mislim da moramo biti strpljivi i nastaviti biti prisutni na zapadnom Balkanu. Ukrajinski rat donekle je unazadio proces, ali ako Putin padne u drugi plan kod nekih političara na Balkanu poput Vučića, otvara se prostor za EU.

Ja, nadam se da će se odnosi između Srba i Albanaca poboljšati. Moramo se temeljito posvetiti tome da pokušamo integirati Srbiju i Kosovo u strukture Europske unije. Također ne smijemo zaboraviti tradicionalni utjecaj Rusije na Srbiju. Pobijeda Putina u odnosu na Ukrajinu može imati ozbiljne posljedice i ojačati nepomirljive snage u Srbiji. Ako uspijemo većinu ljudi u Srbiji i Kosovu usmjeriti prema EU, napravili smo značajan korak.

Bernd Wulffen je bio prvi koordinator za civilnu upravu na Kosovu u poslijeratnom razdoblju od 1999. do 2000. Tijekom dugogodišnje diplomatske karijere je između ostalog i obavljao dužnost njemačkog veleposlanika na Kubi. Iz tiska mu je upravo izišla knjiga „Kosovo – početak 1999./2000.".

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu