Ko će predvoditi CDU i CSU u predizbornoj kampanji?

Onaj koga dvije konzervativne sestrinske stranke u Njemačkoj, CDU i CSU, nominiraju za kandidata za kancelara uvijek ima dobre izglede za brz uspon u političkoj karijeri. U gotovo 72 godine postojanja Savezne Republike Njemačke, kancelarke ili kancelari CDU-a upravljali su sudbinom zemlje 51 godinu. Čak i sada, stranka Angele Merkel još uvijek prednjači u anketama, dobrih pola godine prije izbora.

Pandemija određuje sve

Ipak, sve je drugačije nego inače. Usljed pandemije i lošeg vladinog upravljanje krizom u posljednje vrijeme, kako pokazuju ankete, konzervativci gube podršku birača. Neki njihovi zastupnici bili su prisiljeni dati ostavku, nakon bogaćenja na provizijama za posredovanje u nabavci zaštitnih maski. Uz to, nakon dugih 16 godina u kancelarskom uredu, Angela Merkel se povlači, neće se ponovo kandidirati na jesen i iza sebe ostavlja dezorijentiranu stranku. Ona je nedavno u anketama dobila povjerenje između 26 i 28 posto ispitanika. Zeleni su joj tik za petama. Uporedbe radi: Merkel je na saveznim izborima 2017. godine dobila 32,9 posto glasova, a sada vlada u koaliciji sa socijaldemokratima.

Dva pokrajinska premijera

Dva muškarca slove za favorite u kandidaturi za kancelara. Obojica su trenutno premijeri u svojim saveznim pokrajinama. Armin Laschet, predsjednik CDU-a od januara ove godine, premijer je Sjeverne Rajne-Vestfalije. A Markus Söder, prvi čovjek bavarske sestrinske stranke CSU-a, je na čelu vlade Bavarske. Ustvari, tu vrijedi pravilo: Ako predsjednik CDU-a pretenduje da bude kandidat za kancelara, niko ga ne može spriječiti, jer CDU postoji u 15 saveznih država, a CSU samo u Bavarskoj. Ali, izbor kancelarskog kandidata demohrišćana neće automatski pasti na Armina Lascheta.

Söder ima jasniji kurs u pandemiji

Jer,  Markus Söder, dinamični bavarski premijer, jedan je od političara koji je tokom pandemije imao djelimice jasnan kurs. Uvijek je stajao i stoji na strani kancelarke, koja se zalaže za što strožija moguća ograničenja i prilično je skeptična prema ublažavanju mjera. I pri tome, iako više ne baš tako jasno, iza sebe ima većinu Nijemaca. Zbog toga je Söder na "Drugom programu njemačke televizije" (ZDF) izjavio: "Svi žele dobiti glasove koje su birači dali Angeli Merkel. Ali, ako želite glasove Angele Merkel, morate imati i politiku, kakvu je ona vodila."

Laschet najprije za popuštanje mjera, a sada protiv

Armin Laschet bio je jedan od zagovornika ublažavanja mjera u korona krizi, posebno u ljeto 2020. godine, što je kasnije, barem prema mišljenju mnogih eksperata, prouzrokovalo ponovni porast broja infekcija. Sada se novi šef CDU-a zalaže za tvrdi kratki lockdown, jednako kao Söder i Merkel. Ali njegova brza promjena odluka naštetila je njegovom imidžu. Čak je i Merkel na tv-kanalu javnog servisa ARD-u lično kritizirala korona-politiku svog nasljednika na čelu stranke CDU, kada je doslovno rekla: "To me ne čini sretnom."

U anketama prednjači Söder

Nijemci bi vjerovatnije Söderu povjerili obnašanje najvažnije političke funkcije u zemlji: u anketi Instituta za ispitivanje javnog mnjenja YouGov, provedenoj sredinom marta, 41 posto ispitanika željelo je da Söder predvodi Uniju, sastavljenu od CDU i CSU u saveznoj predizbornoj kampanji, a samo 14 posto ih je bilo za Lascheta. Među glasačima Unije Söder je sa 63 procenta, u odnosu na Laschetovih 12, još jasnije u vodstvu.

Uzbuđenje u frakciji Unije

To je prije svega izazvalo uzbuđenje u Klubu poslanika CDU/CSU u Bundestagu. Ako obje ove stranke na jesenjim izborima prođu uistinu mnogo lošije nego na prethodnim, mandati mnogih od trenutno 245 konzervativna zastupnika u parlamentu su u opasnosti. Zbog toga u Klubu poslanika demohrišćanskih stranaka, uz svu solidarnost s Laschetom, sve više važi: Mi smo za onoga koji dobije najviše glasova.

Brizantno pismo premijerima saveznih pokrajina 

Söder se dugo suzdržavao što se tiče njegove moguće želje da postane kancelar. Uvijek je govorio o tome da svoju budućnost vidi u Bavarskoj. Ali mnogi njegovi skorašnji postupci govore nešto sasvim drugo, primjerice, njegovo najnovije pismo upućeno kolegama - pokrajinskim premijerima, u kome ih poziva da konačno zajedno i konsekventno djeluju u korona-krizi. Posebno pikantno: Söder je pismo napisao s premijerom Baden-Württemberga Winfriedom Kretschmannom iz Zelenih. Uostalom, nije tajna da se Söder sa mnogim predstavnicima Zelenih dobro razumije, a nedavno je više puta zagovarao veću zaštitu klime. A i koalicija sa Zelenima nakon saveznih izbora jedna je od najizglednijih opcija.

Sve neizvjesnija zajednička odluka

Prema onome što se może čuti iz parlamentarne grupe Unije, Laschet ima malu prednost. Pitanje je ko će uopće odlučivati ​​o kandidaturi za kancelara. A da će se Laschet i Söder mirno sporazumjeti sve je manje vjerojatno, iako je Laschet sredinom sedmice izjavio: "Markus Söder i ja ćemo napraviti prijedlog predsjedništvima stranaka. Odlučićemo prema kriteriju ko ima najbolje izglede da u Njemačkoj pobijedi na izborima." To je pak trenutno prilično jasno Markus Söder.

Njemačka pred velikim izazovima

Ukoliko to bude dovoljno za kancelarsku poziciju, konzervativci će stajati pred ogromnim izazovima. Nakon 16 godina vladavine Angele Merkel, CDU i CSU programski su oslabljeni. Savezna kancelarka Merkel ukinula je nuklearnu energiju i obavezno služenje vojnog roka. A to su zapravo bili temeljni stubove politike njemačkih konzervativaca.

Merkel je duži period svog kancelarskog mandata provela u kriznom modusu: u finansijskoj i krizi eura, izbjegličkoj politici i dobrih godinu dana u pandemiji. Njemačka sada ima velike deficite u digitalizaciji, bori se protiv rasizma i polarizacije društva i treba poboljšati mjere zaštite klime. Ovog vikenda Söder, Laschet i Merkel biće gosti na zatvorenom sastanku čelnika Kluba poslanika CDU/CSU -  to je dobra prilika da se unese više jasnoće oko budućeg kandidata za kancelara.

 Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu