Litva nastavlja podržavati Ukrajinu

Od ruskog napada na Ukrajinu 24. februara 2022. Litva je uključena u potporu ukrajinskim izbjeglicama i ukrajinskim oružanim snagama. Litvanska uprava za migracije izvješćuje da je zemlja od 2,8 milijuna ljudi do 25.08.2022. prihvatila više od 60 000 ukrajinskih izbjeglica.

Na subvencije mogu računati tvrtke i stanovnici zemalja članica EU i NATO-a koji zapošljavaju ili nude smještaj izbjeglicama. Prema podacima Ministarstva rada i socijalne skrbi, dosad je isplaćeno 1,1 milijun eura. Prema službenim podacima, vlada u glavnom gradu Vilniusu osigurala je ukupno 6,3 milijuna eura.

Prema podacima Ministarstva obrazovanja, oko 10.000 djece iz Ukrajine pohađalo je škole u Litvi u školskoj godini 2021./22. Još 4000 digitalno je sudjelovalo u nastavi u školama u Ukrajini. Stručnjaci ministarstva procjenjuju da će ukupan broj ukrajinske djece školske dobi u Litvi premašiti 20.000 do početka nove školske godine početkom septembra 2022. Obrazovne institucije u zemlji trenutno se intenzivno pripremaju za ovo povećanje. 

Prema riječima ministra obrane Arvydasa Anusauskasa, Litva je Ukrajini do sada isporučila opremu u vrijednosti od oko 123 milijuna eura vojne potpore. Osim toga, građani Litve financirali su nabavku borbenog drona Bayraktar javnom akcijom prikupljanja sredstava koju je pokrenuo poznati novinar i aktivist Andrius Tapinas. U tri dana prikupljeno je gotovo šest milijuna eura. Tapinas je sada pokrenuo još jedno prikupljanje za ukrajinsku vojsku, kojim je dosad prikupljeno oko 1,1 milijun eura. Tapinas navodi da taj iznos i dalje stalno raste.

"Odbojnost prema svemu ruskom"

Uz državni jezik litvanski, ruski je jezik koji se najčešće govori u Litvi. Prema statističkom uredu, oko 1,7 milijuna ljudi govori ruski, dakle daleko više od polovice. Treći najvažniji jezik u zemlji, poljski, govori nešto više od 220.000 Litavaca.

Oleg Jerofejev glavni je urednik portala delfi.lt s najvećom ponudom na ruskom jeziku u Litvi. U razgovoru za DW ovaj novinar navodi da se "odbojnost prema svemu ruskom, ruskom jeziku ili onim što je povezano s ruskom kulturom, potaknuta ruskom invazijom na Ukrajinu, može osjetiti i u Litvi".

Ruski ostaje lingua franca

Međutim, Erofejev je uvjeren "da je to više fenomen izazvan stresom i šokom koji smo svi doživjeli nakon invazije". On ističe da su se mnogi pripadnici izvorne ruske manjine u Litvi javno oglasili osuđujući Rusiju i podržavajući Ukrajinu. 

Litvanski stručnjak za dezinformacije Viktor Denisenko smatra da se u njegovoj zemlji odvijaju zanimljivi društveni procesi. "Ljudi možda imaju averziju prema ruskom jeziku, ali u isto vrijeme ruski se sve više čuje od početka rata u Litvi. Mnoge izbjeglice iz Ukrajine koji malo ili nimalo ne znaju svoj materinski jezik govore ruski - i koriste ovaj jezik za komunikaciju s ljudima u Litvi", objašnjava Denisenko.

Kremlj nije Rusija

Alexander Radchenko, odvjetnik, aktivist i savjetnik predsjednika litvanskog parlamenta, primjećuje da su "od početka rata vodeći litvanski političari poput premijerke Ingride Simonyte i predsjednice parlamenta Viktorije Cmilyte-Nielsen apelirali na društvo u ovoj zemlji da napravi jasnu razliku između Rusije, Kremlja i onih Rusa koji sudjeluju u napadu na Ukrajinu – i domaćih Rusa u Litvi i onih Rusa iz Rusije koji bježe iz svoje zemlje jer ne podržavaju Putinove akcije”.

Litvanci potpuno razumiju "da negativan stav prema ruskom jeziku može utjecati i na ljude koji su pobjegli od režima u Kremlju". Stoga općenito u litvanskom društvu "postoji dosta snošljivosti i tolerancije ako neko ko živi i radi u susjedstvu govori ruski".

Andrzej Pukszto, politolog i predavač na Sveučilištu Vytautas Magnus u Kaunasu, navodi da "većina stanovništva podržava Ukrajinu i njezin narod u njihovoj borbi protiv napada Rusije". Predanost Litavaca je "još uvijek vrlo jaka, nema znakova umora, spremnost da se pomogne i dalje postoji, kako među političarima tako i među običnim građanima".

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu