Lockdown oštriji nego na početku pandemije

„Prinuđeni smo na povratak na mjere iz marta, i mislimo da je to ispravno iako ljudima teško pada", rekla je kancelarka Angela Merkel kada je obrazlagala nova pravila lockdowna o kojima se u utorak dogovorila sa premijerima njemačkih saveznih zemalja.

Merkel je naglasila da dodatnu brigu pričinjava mutacija virusa otkrivena najprije u Veliko Britaniji – najmanje jedan slučaj zabilježen je i u Njemačkoj.

Postojeće mjere produžene su do kraja januara, ali su i pooštrene – škole i vrtići neće raditi na redovan način, a u javnom i privatnom prostoru dozvoljeni su susreti sa samo po jednom osobom koja ne živi u vlastitom domaćinstvu.

Nadalje će sve biti zatvoreno osim osnovnog snabdijevanja poput supermarketa, drogerija, apoteka ili benzinskih pumpi. Restorani i kafići mogu samo isporučivati ili izdavati hranu ili kavu. Poslodavci su još jednom pozvani da nalože zaposlenima rad od kuće, ako je to moguće.

Kretanje samo 15 kilometara od kuće

Zapravo su mjere oštrije nego na početku pandemije jer je predviđeno i ograničenje radijusa kretanja na najviše petnaest kilometara od mjesta stanovanja u opštinama i gradovima koji su najjača žarišta pandemije. Kao takve su definirane opštine gdje je u prethodnih sedam dana zabilježeno više od 200 novih infekcija na sto hiljada stanovnika.

Ta incidencija slučajeva trenutno je prekoračena u sedamdesetak od oko četiri stotine opština i gradova. Ako lokalne vlasti primjene dogovoreno, građani će moći da otputuju dalje od petnaest kilometara jedino iz valjanog razloga – recimo zbog posla ili posjete doktoru.

Eksplicitno je rečeno da se među „valjane razloge“ ne broje izleti u prirodu. Proteklog vikenda se u snježnim predjelima na sankanje i grudvanje uputio ogroman broj ljudi, što je izazvalo i saobraćajne kolapse. Policija bi od sada trebala blokirati puteve da bi to spriječila.

Međutim, sve mjere koje su kancelarka i premijeri usaglasili tek treba da se primjene na pokrajinskoj razini jer pokrajine imaju isključivu nadležnost da provode zakon o zaštiti od zaraznih bolesti. Iz Baden-Virtemberga i Donje Saksonije su već najavili da će još jednom preispitati da li stvarno treba ograničavati radijus kretanja.

Premijerka Meklenburga-Prednje Pomeranije najavila je da će učenici završnih razreda srednjih škola od iduće sedmice ići na nastavu, a da bi od 18. januara mogla krenuti i sva djeca u mjestima koja nisu žarišta pandemije.

Od ponedjeljka (11. januar) bi putnike koji se vraćaju u Njemačku mogla da sačeka obaveza testiranja odmah po ulasku – ako već nisu donijeli negativan rezultat testa ne stariji od 48 sati. Bez obzira na to, oni bi morali u desetodnevni karantin, ili se mogu testirati još jednom najranije nakon pet dana karantina.

Napeto na odjeljenjima intenzivne njege

„Pooštrenje mera bilo je hitno neophodno", rekao je Torsten Ler sa Univerziteta Sarlanda čiji istraživački tim pravi modele epidemije u Njemačkoj i pokušava da predvidi njen tok. „Zbog slavlja za Božić i doček Nove godine bi brojevi zaraza ponovo mogli da skoče“, izjavio je Ler za Der Spiegel.

U srijedu je Institut „Robert Koch" prenio da je u posljednja 24 sata registrirano 21.237 novih infekcija, i da se u vezu sa kovidom dovodi još 1.019 smrti. Stručnjaci vjeruju da su brojke zapravo daleko više jer zavodi za javno zdravlje nisu radili punim kapacitetom tokom praznika i vikenda pa nisu ni sakupili sve brojke.

Prema nacionalnom registru intenzivne njege, trenutno je rekordnih 5.678 pacijenata sa kovidom u bolnicama, od njih 3.181 na respiratorima. Širom Njemačke ima još 4.506 slobodnih kreveta, ali već ima regija gdje su svi kapaciteti popunjeni. „Mi možemo i hoćemo da liječimo svakog pacijenta – ali u nekim regijama Njemačke to više nije moguće u samom mjestu stanovanja", rekao je Gernot Marks, predsjednik Udruženja intenzivne medicine.

On ukazuje da blaže mjere, uvedene u novembru, a već jednom pooštrene u decembru – nisu dale rezultate. „Efekte lockdowna na odjeljenjima intenzivne njege uvek osjetimo odloženo poslije dvije do tri sedmice – ali sada ne osjećamo ništa.“

Cilj cjelokupnih mera je da nedjeljna incidencija na sto hiljada stanovnika padne na manje od 50 novih zaraza. Smatra se da ispod te brojke zavodi za javno zdravlje uspjevaju da identifikuju lance zaraze i odrede ljudima karantin.

Masovna vakcinacija do ljeta?

Poslodavci i sindikati kritikuju produžavanje mjera u nedogled. Dok sindikati traže više novca za blizu dva miliona ljudi koji su na takozvanom „skraćenom radu“ – mahom u gastronomiji – udruženje trgovaca hoće „jasne najave kada i pod kojim uslovima prodavnice mogu opet da se otvore“.

Ove sedmice je priopćeno da je broj zaposlenih u Njemačkoj tokom 2020. godine opao prvi put nako 14 uzastopnih godina.

Nedjeljnik Die Zeit na svom portalu piše da je pooštravanje mjera istovremeno ispravno i „užasno pogrešno". Ispravno – jer brojke moraju brzo i drastično da se obore. Pogrešno – jer je „paušalni lockdown" ustvari „posljednje sredstvo politike koja ne zna što bi drugo uradila".

„Političari su sami odgovorni za epidemiološko izvanredno stanje i odsustvo alternativa kojim sada opravdavaju mjere", piše Die Zeit.

Posljednjih dana grme i kritike na sporu vakcinaciju u Njemačkoj i širom EU. Ministar zdravlja Jens Spahn želi da se cjepivo koje je razvio BioNTech što prije proizvodi i u Njemačkoj. On je rekao da bi do kraja juna u zemlji moglo da bude dovoljno doza da se vakcinišu svi koji to žele.

nr (dpa, der spiegel, die zeit, divi, zdf)

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android!