Meka: Toplotni val tokom hadža
13. juni 2024Ovogodišnje islamsko hodočašće hadž - koje počinje 14. juna - neće biti samo iskustvo koje se doživi jednom u životu. Za oko dva miliona muslimana iz oko 180 zemalja koji putuju u Saudijsku Arabiju, to će biti i fizički izazov jer će temperature biti iznad prosjeka.
"Vremenske prilike, koje se očekuju tokom hadža ove godine, karakterizira povećanje temperatura za 1,5 do 2 stepena [celzijusa] iznad prosječnih, koje su do sada vladale u Meki i Medini," rekao je prošle sedmice šef nacionalnog Meteorološkog zavoda Ayman Ghulam.
Za Meku, koja je u srcu petodnevnog hodočašća, ovo povećanje najvjerovatnije znači prosječnu temperaturu od oko 44 stepena Celzijusa (111 stepeni Fahrenheita) na dan.
Kako bi ublažili očekivanu vrućinu, Saudijci su sve glavne trgove u Meki i Medini opremili sistemima za prskanje vode i mobilnim stanicama za vodu. Također, prizemlje odnosno pod Velike džamije u Meki, kao i okolni šatori, bit će klimatizirani, obećale su saudijske vlasti.
Boravak na otvorenom je dio hadža
Međutim, hadž se ne može se obaviti samo u klimatiziranim okruženjima. Uprkos vrućini, uključuje do 30 sati boravka na otvorenom, uključujući stajanje na ravnici planine Arafat jedan dan između izlaska i zalaska sunca i hodanje nekoliko sati po rubnim dijelovima Meke.
S druge strane, zvanična platforma saudijskog kraljevstva za planiranje hadža, koji svaki sposoban musliman mora obaviti jednom u životu, naglašava da je iscrpljenost od vrućine jedan od najvećih rizika hodočašća.
U 2023. godini, temperatura je također porasla na 48 stepeni celzijusa (118 stepeni Fahrenheita). Oko 8.400 hodočasnika patilo je od stresa uzrokovanog vrućinom, pisale su tada lokalne novine Saudi Gazette.
Međutim, stvarni broj slučajeva bio je vjerovatno mnogo već, jer nisu svi bili primljeni u klinike zbog toplotnog udara, iscrpljenosti, vrtoglavice ili dehidracije.
Nadalje, nedavna studija objavljena u časopisu Journal of Travel Medicine navodi da su hodočasnici iz manje toplih zemalja 4,5 puta skloniji umrijeti nego lokalno stanovništvo, koje je više naviklo na tako visoke temperature.
Ali rastuće temperature, uzrokovane klimatskim promjenama ne ugrožavaju samo hodočasnike.
Potrebna promjena klimatske politike
Nedavna studija koju je objavio Saudijski kraljevski univerzitet za nauku i tehnologiju Kralj Abdullah potvrdila je da su se temperature povećavale za 0,4 stepena svakih deset godina u posljednjih 40 godina.
"Prema najekstremnijem scenariju, temperature na Arapskom poluotoku mogle bi porasti za 5,6°C do kraja stoljeća," napisali su autori.
"Nekoliko scenarija pretpostavlja da bi neki dijelovi Arapskog poluotoka mogli postati nenastanjivi do kraja ovog stoljeća," rekao je za DW Tobias Zumbrägel, istraživač na odjelu za „Humanu geografiju" na Univerzitetu Heidelberg.
Kratkoročna rješenja, poput prskanja zraka, koja imaju za cilj učiniti vrućinu podnošljivijom za hodočasnike, samo naglašavaju do koje mjere zemlja već pati od posljedica klimatskih promjena, dodao je Zumbrägel.
"Klimatske promjene u Saudijskoj Arabiji manifestuju se ogromnom vrućinom i privremenim toplotnim valovima, a imaju i mnogo širi spektar posljedica," dodao je Zumbrägel.
Za očekivati je više pješčanih i drugih oluja, porast nivoa mora i manje vode u već hiper-suhom regionu su, istakao je Zumbrägel.
Ipak, Saudijska Arabija se snažno zalaže za energetsku transformaciju - koja je dio ekonomske i društvene preobrazbe pod nazivom "Vision 2030" - koja ima za cilj udaljiti se od prodaje nafte i gasa i fokusirati se na širenje obnovljivih izvora energije, što nije samo neadekvatno, već dijelom i kontradiktorno, upozorava istraživač.
S jedne strane, Saudijska Arabija je jasno opredijeljena za prelazak na zelenu energiju. S druge strane, ona i dalje ostaje jedan od vodećih svjetskih izvoznika nafte.
"Također, upotreba tehnologija poput vodika, koje ne uzrokuju klimatske promjene, uzrokuje dodatne probleme jer se brojni i ogromni solarni parkovi, koji se grade, moraju redovno čistiti svježom vodom," rekao je Zumbrägel.
Još jedan primjer je budući park "Kralj Salman" u Rijadu, koji se promovira kao najveći svjetski park za slobodno vrijeme sa raskošnim zelenim površinama.
"Tako veliki zeleni projekti pogoršavaju problem sa vodom," kaže Zumbrägel, dodajući da "ove kontradikcije pokazuju da se klimatske promjene shvataju ozbiljno, ali da se prilagođavanje radi samo u određenim sektorima, dok drugi aspekti dobivaju malo pažnje."
Po njegovom mišljenju, politika, koja se fokusira na međunarodnu saradnju i istraživanje bila bi prikladnija za zaštitu stanovništva kao i hodočasnika od stalnih klimatskih promjena.
Potrebna regionalna saradnja
Andrew Gilmour, bivši pomoćnik generalnog sekretara UN-a za ljudska prava i autor knjige pod nazivom „Goruće pitanje: Klima i konflikt – Zašto je to važno?" (The Burning Question: Climate and Conflict — Why Does it Matter?) i ujedno izvršni direktor njemačke fondacije „Berghof Foundation", ide korak dalje.
On smatra da je ključ za ublažavanje klimatskih promjena na Bliskom istoku prekogranična saradnja. U ovom regionu, temperature se nastavljaju zagrijavati dvostruko brže nego u ostatku svijeta, prema navodima Yale Climate Connections - multimedijalnoj neprofitnoj organizaciji fokusiranoj na klimatske promjene.
"Saudijska Arabija ima veliku sreću što posjeduje državni investicijski fond, u kojem je masa novca, i stoga može diverzificirati ekonomiju," rekao je Gilmour za DW. "Ali nadamo se da će bogati proizvođači nafte poput Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Katara ili Bahreina također imati volju pomoći drugim zemljama proizvođačima nafte poput Iraka i Libije koje su mnogo siromašnije i nemaju sredstva za ulaganje," rekao je Andrew Gilmour.
Ovaj tekst je izvorno objavljen na engleskom jeziku.
Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu