Meron osporio izjave Ane Brnabić kojima negira genocid
21. novembar 2018
"Vladi Srbije nije od pomoći da osporava presude jednog važnog međunarodnog suda". To je u razgovoru sa premijerkom Srbije Anom Brnabić u utorak (20.11.) rekao bivši predsjedniki Haškog suda i aktuelni predsjednik Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove (Mehanizam), pred kojim se vode posljednji revizioni procesi. Meron, izraelsko-američki sudija i stručnjak za međunarodno pravo nalazi se u oproštajnoj posjeti regionu i nakon trodnevne posjete Srbiji, danas boravi u BiH.
Iz Mehanizma je takođe saopšteno da je Meron tokom susreta sa Anom Brnabić izrazio "neslaganje i razočaranje" u vezi sa intervjuom koji je premijerka Srbije dala DW-u, kada je rekla da zločin počinjen u Srebrenici nije genocid.
"Ne mislim da je bio genocid. Mislim da je… znate, mislim da je bio užasan, užasan zločin, ali genocid je u suštini kada… genocid je kada pobijete cijelu populaciju, žene, djecu, a to ovde nije bio slučaj", rekla je Ana Brnabić novinaru DW-a Timu Sebastijanu.
Naglasio je i da pravna tumačenja međunarodnih zločina treba ostaviti međunarodnim krivičnim sudovima. Napomenuo je da je brojnim presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju jasno utvrđeno da zločini počinjeni u Srebrenici 1995. godine predstavljaju krivično djelo genocida, uključujući i žalbene presude u predmetima Krstić i Tolimir, u kojima je on bio predsjedavajući sudija.
Da je riječ o genocidu, ustanovljeno je u još četiri pravosnažne presude pred tribunalom u Hagu, kao i u prvostepenim presudama Ratku Mladiću i Radovanu Karadžiću. Zato se ponovo nametnulo pitanje da li premijer jedne zemlje može da negira presude međunarodnih sudova i koje to posljedice može da ima?
Izvršna direktorka Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji, Izabela Kisić ocijenjuje da tako nešto ima posljedice prije svega za građane Srbije.
"Kada imate zemlju u kojoj Vlada ne poštuje međunarodne pravne institucije, to može da znači samo da nema nikakve pravne sigurnosti za njene građane. Jedino se suđenje optuženima za genocid pred sudom u Srbiji odlaže već godinama uz besmislena procedrualna obrazloženja", navela je ona za DW.
Negiranje genocida je, dodaje Izabela Kisić, i etičko pitanje. "Premijerka pokazuje neljudski odnos prema žrtvama i onima koji su preživjeli taj užas. Opiranje da se taj zločin nazove genocidom znači njegovo negiranje".
Isti sastanak?
Na osnovu saopštenja Vlade Srbije u vezi sa ovim sastankom stiče se utisak da je riječ o nekom drugom susretu srpske premijerke i Teodora Merona, jer ne samo da nema govora o Meronovoj reakciji na temu negiranja genocida, nego nije ni pomenuto da je jedna od tema razgovora bila Srebrenica.
Takvo saopštenje djelimično je potvrdilo ocjene nekih aktivista iz nevladinih organizacija da je genocid u Srbiji "zabranjena riječ". "Nju nećete čuti ni u Skupštini, ni u drugim državnim organima" rekao je nedavno beogradskom dnevnom listu "Blic" novinar Nemanja Stjepanović.
Zabranjena ili ne, činjenica je da nije pomenuta u ovom saopštenju Vlade Srbije i da su Meronove riječi gotovo svedene na njegovu ocjenu da je saradnja sa Vladom Srbije "veoma dobra ".
"Vlada Srbije stalno pokušava da filtrira poruke međunarodne zajednice, ali je sve očiglednije da EU više neće gledati kroz prste aktuelnim vlastima. Događaji u posljednje dvije sedmice, u koje spadaju i interni izvještaj Evropske komisije i pomenuti intervju¸ukazuju na to", ocjenjuje Izabela Kisić.
U internom dokumentu Evropske komisije, navedeno je da Srbija nije ostvarila dovoljno rezultata u ključnim oblastima - u pravosuđu, borbi protiv korupcije, slobodi medija, ali i u vezi sa procesuiranjem ratnih zločina. Izabela Kisić ocjenjuje da je Vlada Srbije prethodnih godina pokazala da ne poštuje Međunarodni krivični sud, a sada ni Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove.
"Odbila je da izruči optužene za zastrašivanje svjedoka, ne daje nikakve dosijee Hagu, niti je zainteresovana za bilo kakvu dokumentaciju iz Haga koja bi omogućila sudskim organima da na valjan način sude ratnim zločincima u Srbiji", navodi ona.
U zatvoru, ali i na televiziji
Na podsjećanje novinara Tima Sebastijana da je 2004. godine predsjedavajući sudija tribunala u Hagu rekao da su snage bosanskih Srba izvršile genocid, jer je cilj bilo istrebljivanje 40.000 bosanskih muslimana iz Srebrenice, Ana Brnabić je u intervjuu DW-u odgovorila da je Srbija "isporučila osobu koja je optužena za taj ratni zločin".
"Isporučili smo tu osobu. Suđeno mu je, sada je u zatvoru", rekla je ona.
U zatvoru jeste, nakon što ga je Medjunarodnom sudu za bivšu Jugoslaviju 2011. godine isporučila bivša Vlada Srbije, ali Mladića to nije spriječilo da se prije nekoliko dana telefonom direktno uključi u program Happy televizije, koja ima nacionalnu frekvenciju i to u emisiju u kojoj je nekoliko puta nazvan herojem.
To, iako je riječ o osobi koja je prvostepenom presudom proglašena krivom za genocid u Srebrenici, za progon Muslimana i Hrvata u BiH, i za terorisanje stanovništva Sarajeva granatiranjem i snajperskom vatrom, ni na koji način nije osudio ni nezavisni Savjet Regulatornog tijela za elektronske medije (REM), ali ni Ministarstvo kulture i informisanja Vlade Srbije.
Vojislav Šešelj, koji je pred Mehanizmom pravosnažno proglašen krivim za progon, deportacije i druga nečovječna djela i dalje je poslanik u Skupstini Srbije iako kao osuđenik po zakonu na tom mjestu više ne bi trebalo da bude. Osim toga, rekao je da je ponosan na "sve svoje ratne zločine i zločine protiv čovječnosti".
Imajući sve to u vidu, djeluje opravdano i sasvim logično pitanje televizije N1 upućeno Teodoru Meronu poslije sastanka sa premijerkom Srbije. Da li je zaista bio iznenađen riječima Ane Brnabić u intervjuu DW-u, s obzirom na to da se u Srbiji objavljuju knjige nekih od osuđenika za ratne zločine ili se poslije odsluženja kazne dočekuju sa državnim počastima?
"Ja sam protiv bilo kakve forme kojom se negira počinjeni zločin, a posebno genocid. Jasno sam to rekao premijerki, a kažem i vama: da li je to urađeno kroz objavljivanje knjiga ili objavljivanjem saopštenja za javnost ili na bilo koji drugi način, ali ja sam protiv svake forme u kojoj se izražava negacija počinjenih zločina, posebno genocida", rekao je Teodor Meron za N1.