Milijarde maraka se kradu kroz javne (ne)nabavke

Stotinu maraka ili evra postalo je normalna “obaveza” pri posjeti recimo nekoj zdravstvenoj ustanovi u BiH mada i tu ima izuzetaka jer ukoliko se radi o većem problemu, veća je i tarifa. I to se događa svakodnevno u čemu učestvuje ogromna većina građana, što je javna tajna. Međutim u cijeloj ovoj priči, najsnažnija korupcija je u sistemu javnih nabavki, gdje se godišnje “obrne” doslovno milijarda maraka. I to je samo ono što se zna, kažu u Udruženju za borbu protiv korupcije u javnim nabavkama, “Tender”. Rajko Kecman, predsjednik UO-ovog udruženja kaže da je BiH jedna od najkorumiranijih zemalja u svijetu, s obzirom na transparentnost postupaka: “Korupcija u BiH dostiže do jednu milijardu maraka na godišnjem nivou, od ukupno 4 milijarde koliko se godišnje utroši sredstava u javnim nabavkama roba i usluga na nivou BiH”.

Aneksi ugovora, oznake tajnosti, direktan izbor…

To znači da se veliki dio poslova u BiH sklapa po principu “oči u oči” bez javnog poziva. Ukoliko i postoji javni poziv, on je, tvrde u “Tenderu” u većini slučajeva namješten, da bi se naknadno aneksima ugovora povećavala cijena koštanja projekta. Najbolji primjer za to su pojedini ugovori koji su sklapani za izgradnju dionice autoputa Banjaluka - Gradiška za koje je tadašnji glavni revizor Boško Čeko utvrdio da se radi o višestrukom povećanju cijene autoputa: “Mi smo tu utvrdili brojne anomalije. Za tu dionicu, Banjaluka - Klašnice, cijena je 22 miliona maraka po kilometru ili negdje oko 129 miliona je koštao cijeli taj put”.

Mnogi se slažu da su javne nabavke najunosniji posao u BiH, koji vješto koristi vrh političke piramide u BiH. Postojeći Zakon o javnim nabavkama je loš, nedorečen jer otvara mogućnost za korupciju. Siniša Vukelić, urednik portala Capital, kaže da je najunosniji posao u građevinarstvu u izgradnji puteva. “Postoji nekoliko mehanizama kako da se izbjegava Zakon o javnim nabavkama. Država se skriva iza člana koji nosi oznaku tajnosti i direktno bira izvođača, kao što je to rađeno u slučaju obnove palate predsjednika RS, za koju je utrošeno oko 11 miliona maraka”.
Unosan posao je i nabavka automobile, gdje se kao uslov daje brzina isporuke, što može ispuniti samo onaj sa kim je ranije dogovoren takav posao. “Oni su zaista usavršili sve mehanizme kojima izvlače nekažnjeno novac građana BiH. Primjer ne postoji jer niko za to nije kažnjen”, kaže Vukelić.

Agencija podstiče korupciju?

Agencija za javne nabavke pratila je 577 postupaka javnih nabavki u 2012 godini. Na naš upit da saopšte da li je i koliko u posljednje dvije godine bilo netransparentnih procedura, rekli su da postoji razlika između “nabavki male vrijednost i onih koje prelaze iznos malih vrijednosti” te nas uputili na web stranicu agencije. Rajko Kecman upozorava da je problem upravo nerad Agencije za javne nabavke. Pored toga, kaže Kecman, kancelarija za žalbe, drugostepeni organ, kaznio je samo 14 ugovornih organa sa novčanim kaznama od 500 do 1000 KM: “Kada se sve to sabere vidimo da je takav odnos agencije i kancelarije upravo ohrabrivao i podsticao korupcionaše u ugovornim organima i ponuđačima da pljačkaju javna sredstva”.

BiH se nalazi među zemljama sa opasnom stopom korupcije, koja utiče na sve segmente života njenih građana. Podaci pokazuju da BiH stagnira u borbi protiv korupcije, te da nikakvi ozbiljni napori vlasti nisu učinjeni koji bi mogli uticati na percepciju korupcije. U RS se ne bi složili sa ovom konstatacijom jer su prije par dana usvojili strategiju borbe protiv korupcije do 2017. godine, iako ni rezultati prethodne strategije još nisu vidljivi. Ivana Korajlić iz Transparency Internacional-a BiH strahuje da je strategija samo mrtvo slovo na papiru: “Mislim da strategija sadrži mnogo toga a da ne definiše konkretno kroz akcioni plan, detaljno, koje će to biti aktivnosti koje će doprinijeti borbi protiv korupcije u RS”.

Milioni za pojedince

Strategija borbe protiv korupcije u RS je samo deklarativni document, smatra i Dragan Čavić, lider Narodnog demokratskog pokreta: “Za suštinsku borbu protiv korupcije potrebna je volja. A ta volja znači volja da se neko stavi iza brave, zato što je zloupotrijebio javna sredstva i stekao imetak on ili neko kome je on namjestio posao”.

A primjera je dosta, kaže Čavić: “Odgovorite mi, kako je moguće da firma `Fruit eko` dobije tri miliona kredita iz IRB-a, da danas podnese zahtjev a sutra dobije pare. Zašto je taj kredit odobren, zato što je suvlasnik sin tadašnjeg predsjednika Vlade (Milorad Dodik op.a). I to je vama normalno…i mi pričamo ovdje o korupciji”.
BiH je na listi stepena korupcije ispod Slovenije koja je na 43. mjestu, Hrvatske koja je na 57. mjestu, Crne Gore i Makedonije, koje dijele 67. mjesto. U regiji, jedino je Kosovo ispod BiH na 111. mjestu. Problem korupcije uglavnom nije u zakonima već u odsustvu njihove primjene i saradnje svih u lancu procesuiranja odgovornih. Neprocesuiranje odgovornih samo govori u kakvom su odnosu svi učesnici u piramidi korupcije, koja je svake godine sve veća u BiH.

Autor: Dragan Maksimović
Odg. urednica: Jasmina Rose