Ministri financija G7 razgovaraju o Ukrajini

Ovdje su već boravili perzijski šah, britanska kraljica, Mihail Gorbačov, Bill Clinton, Nelson Mandela i japanski car Akihito. Luksuzni hotel na Petersbergu visokom 340 metara ugostio je mnoge poznate osobe. Odavde se vidi Rajna koja teče u podnožju brda, vide se obronci gorja Eifel na zapadu ili obrisi metropole Kölna na sjeveru. Njemački ministar financija i čelnik liberala (FDP) Christian Lindner je studirao u obližnjem Bonnu pa ne treba niti čuditi činjenica što je ovo mjesto izabrao za susret ministara financija sedam industrijski razvijenih zemalja. Ali ovo idilično mjesto i stanje svijeta nakon Ruske invazije na Ukrajinu nekako ne idu jedno uz drugo. To će i biti glavna tema dvodnevnog samita. 

Rat u Ukrajini mijenja dnevni red  

Bilo je planirano da se razgovara o jačanju otpornosti nacionalnih gospodarstva koje su i nakon velike pomoći u vrijeme pandemije zbog prekida lanaca opskrbe ali prije svega zbog inflacije poprilično nagrizene. Međutim samit G7 sada na prvo mjesto dnevnog reda stavlja rusku invaziju.  

Ova grupa zemalja (SAD, Kanada, Njemačka, Francuska, Italija, Japan i Velika Britanija) je prvi put sazvana sedamdesetih godina prošlog stoljeća na inicijativu tadašnjeg saveznog kancelara Helmuta Schmidta i francuskog predsjednika Valeria Giscard d´Estaingea. Razlog je bila velika naftna kriza.  

Trenutno opet energetske brige muče ovu grupu zemalja. Ruska agresija je natjerala Zapad da razmisli o embargu na rusku naftu, a te zemlje žele i steći neovisnost od sibirskog plina. Sve to je lakše reći nego uraditi, zbog toga što je ovisnost od tog energetskog narkotika naročito u Njemačkoj jako velika. Cijene rastu, a to ne primjećuju samo vozači na benzinskim crpkama nego praktično sva poduzeća. To dovodi do zabrinjavajućeg rasta inflacije. Britanci su jučer javili da je ona devet posto, Njemačka nije daleko od te brojke. 

Kaznena carina na rusku naftu?  

Ruska agresija osim toga zaoštrava glad u svijetu. „Rusija je započela rat za žito, što izaziva globalnu krizu živežnih namirnica”, rekla je njemačka ministrica vanjskih poslova Annelena Baerbock u srijedu (18.05.) u New Yorku. I to će biti tema na samitu, isto kao veliki dugovi mnogih zemalja u razvoju. Razvojna organizacija „One" zahtjeva od G7 jasan plan za olakšice u otplaćivanju dugova. Samo u Africi prijeti državni bankrot u 23 zemlje.

„Ako G7 u pogledu pandemijske, gospodarske i dužničke krize i gladi u svijetu ne uradi ništa, onda se mora postaviti pitanje, zašto se uopće sastaju", kaže direktor njemačkog ogranka „One“ Stephan Exo-Kreischer za novinsku agenciju dpa. 

Raspravljat će se i o pitanju moguće zaplijene imovine u inozemstvu koju posjeduje Ruska središnja banka, kako bi se financirala obnova Ukrajine. Lindner je u jednom intervjuu uoči samita rekao kako se mora sagledati što je pravno moguće. „Moramo poštivati vladavinu prava, čak i kada imamo posla s ruskim oligarsima", rekao je on.      

Na pregovarački stol je stigla i nova ideja američke ministrice financija Janet Yellen, prema kojoj bi planirani embargo na rusku naftu mogao biti kombiniran s „mehanizmom cijena", kako bi se uvele kaznene carine na rusku naftu. Ona tvrdi da bi se taj mehanizam mogao uvesti brže nego embargo koji je sporan unutar Europske unije. Ruska nafta bi ostala na tržištu (što bi bilo popraćeno popuštanjem napetosti oko cijena sirove nafte), ali bi kaznenim nametima dotok novca u Moskvu bio smanjen.  

Još jedna njemačka milijarda za Ukrajinu 

Samit je počeo relativno opušteno, na Petersbergu su se ministri okupili za tradicionalnu „obiteljsku fotografiju", a onda je uslijedio simpozij s ekonomskim stručnjacima. Popodne su se razgovori konkretizirali. Hoće li G7 moći izići u susret Ukrajini koja je za sljedeća tri mjeseca zatražila hitnu financijsku pomoć od 15 milijardi dolara? Lindner je na početku samita rekao: „Radi se o tome da se osigura sposobnost djelovanja ukrajinske države". Ukrajinski premijer Denis Šmihalj se uključio putem video veze u samit, a uz njega je bio i njegov ministar financija. Na Twitteru je on potom objavio da se razgovaralo o praktičnim koracima da se pomogne njegovoj zemlji. „Ukrajina brani cijeli civilizirani svijet. Pomoć naših partnera ubrzat će našu pobjedu".  

Kijevu je potreban novac kako bi isplatio dohodak prosvjetnim radnicima i državnim službenicima kao i da održe na životu državna poduzeća. Amerikanci su u prtljagu za Petersberg već ponijeli 7,5 milijardi dolara. Njemački domaćini su isprva bili suzdržani, jer je Lindner htio svoja obećanja ubaciti u berlinska savjetovanja o budžetu koja su u toku. Ipak je popodne objavio da će Njemačka Kijevu pružiti kratkoročnu pomoć od jedne milijarde eura. Lindner je također najavio da će i druge zemlje pomoći Ukrajini. Japan je najavio da će dati 600 milijuna dolara.  

Navečer su delegacije napustile Petersberg da bi se u Bonnu upisale u Zlatnu knjigu grada. Potom je predviđena zajednička večera u povijesnoj Vili Hammerschmitdt u Bonnu. Ona je do 1994. bila sjedište i rezidencija predsjednika države, a od preseljenja vlade u Berlin koristi se kao drugo sjedište. U petak se razgovori nastavljaju, završna izjava se očekuje oko podneva. 

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu