Misija u Afganistanu - uspjeh ili poraz?

Misija "Međunarodih trupa za bezbjedonosnu podršku" u Afganistanu , ili ISAF-a (od "International Security Assistance Force" na engleskom) okončaće se nakon 13 godina. Međunarodne trupe već mjesecima prazne i razmontiravaju svoje baze po cijeloj zemlji. Većina vojnika već se nalazi u svojim rodnim zemljama, a sa njima je prebačen i najveći dio opreme.

Sve je počelo s napadima 11. septembra: Nekoliko nedjelja nakon terorističke akcije, Sjedinjene Američke Države poslale su trupe u Afganistan. Nakon što je svrgnut talibanski režim, koji je usko sarađivao sa organizatorom napada, Osamom Bin Ladenom, ISAF je pokrenuo svoju misiju u Kabulu decembra 2001. Zatim je područje djelovanja prošireno na cijelu zemlju. Na vrhuncu misije je na teritoriji Afganistana bilo preko 130.000 vojnika iz oko 50 nacija.

Na kraju 2014, završava se najduža misija u istoriji NATO saveza, koju je obilježilo i najviše gubitaka. Istovremeno, pitanje da li su međunarodne trupe bile uspješne, ostaje bez preciznog odgovora.

2001: Visoka očekivanja. 2014: oprezni optimizam

Misija koja je pokrenuta uz odobrenje Ujedinjenih nacija imala je ambiciozne ciljeve: trebalo je da se pobrine za stabilnost, da podrži obnovu Afganistana i da postepeno demokratizuje zemlju. Pored toga, zadatak vojnika bio je da spriječe da Afganistan ponovo postane skrovište za međunarodne teroriste.

"Postigli smo ono što smo željeli", izjavio je pred trupama generalni sekretar NATO saveza, Jens Stoltenberg, uoči zakazanog povlačenja. I dalje ima izazova ali: "naše nacije su bezbjednije i Afganistan je jači", kaže ovaj Norvežanin.

O pobjedi, međutim, predstavnici Transatlanskog saveza odavno ne govore. Ipak, ima povoda za oprezni optimizam: predvodnici Al-Kaide i kampovi za obuku nestali su iz Afganistana. Glavnokomandujući ove terorističke mreže, Osama bin Laden, ubijen je u maju 2011. u Pakistanu. Održavanje ovogodišnjih predsjedničkih izbora takođe se računa kao uspjeh – smjena vlasti je izvršena demokratskim sredstvima i bez većeg nasilja. Isto tako, ima napretka u izgradnji državnih institucija, infrastrukturi, sistemu obrazovanja, zdravstvu i privredi.

Stvorene su i nove snage bezbjednosti od ukupno 350.000 policajaca i vojnika. Oni su od stranih trupa postepeno preuzeli odgovornost za bezbjednost zemlje. Talibani i drugi pobunjenici su pretrpjeli ozbiljne gubitke, posebno nakon povećanja broja stranih vojnika 2009. godine.

Ali, te grupe nisu pretrpjele odlučujujući vojni poraz. "Zemlja nije bezbjedna", rekao je bivši predsjednik Afganistana Hamid Karzai još u oktobru 2013. I dok se međunarodne snage spremaju da povuku glavninu svojih vojnika, skoro svakog dana pojavljuju se novi izvještaji o napadima na vojsku i policiju.

"Rat još uvijek nije gotov"

"Misija ISAF-a nije riješila glavni problem u Afganistanu", kaže Tomas Rutig, jedan od predvodnika "Afganistanske mreže analitičara", koja je bazirana u Kabulu i Berlinu. "Rat još uvijek nije gotov. Talibani nisu uništeni, pobunjenici su se raširili po cijeloj zemlji i nivo upotrebe sile u Afganistanu je od 2010. na višem nivou nego prethodnih godina."

Tokom misije u Afganistanu živote je izgubilo preko 3400 stranih vojnika, od toga 55 Nijemaca. Broj ubijenih pripadnika afganistanskih snaga bezbjednosti stalno raste od kako su tamošnja vojska i policija preuzele odgovornost za bezbjednosnu situaciju u zemlji. Samo od početka ove godine do sredine novembra ubijeno je oko 6.000 vojnika i policajaca.

Tome valja dodati i visok broj civilnih žrtava: desetine hiljada muškaraca, žena i djece poginuli su ili su bili ranjeni u borbama između vojnika i pobunjenika. Po procjenama Ujedinjenih nacija, od prvog januara do kraja novembra 2014. ubijeno 3.188 civila a ranjeno 6.429. Za tri četvrtine žrtava su odgovorni Talibani ili druge pobunjeničke grupe.

Dio krivice za veliki broj civilnih žrtava snosi i zapadna strategija za obnovu zemlje, koja se oslanja na regionalne timove za izgradnju.Trupe zapadnih zemalja u okviru takvih timova imaju zadatak da pokažu vojno prisustvo u afganistanskim pokrajinama, dok istovremeno podržavaju lokalnu upravu. Na primjer, vojnici bi trebalo da grade bunare ili ulice, i da se istovremeno brinu za bezbjednost. "Ovo miješanje civilnih i vojnih zadataka je takođe razlog za neuspjeh ISAF-a", kaže Rutig i dodaje: "Talibani su na osnovu smanjene razlike između te dvije oblasti pronalazili izgovor da napadnu civile."

Nejasna budućnost

Šta će se desiti nakon što većina međunarodnih trupa napusti zemlju? Organizacija Transparensi internešenel ocjenjuje da se Afganistan ubraja u najkorumpiranije države svijeta, a po procjenama američke organizacije Fond za mir, ta zemlja je na sedmom mjestu na ovogodišnjem spisku propalih, odnosno neefikasnih država.

Pored toga, Afganistan je i najveći proizvođač opijuma na svijetu. U nedavnoj analizi njemačke obavještajne službe BND, stručnjaci upozoravaju da će proizvodnja droge imati dramatične posljedice za bezbjednost i ekonomiju Afganistana. "Kroz tako stvorena sredstva finansiraju se mreže za podršku i razne oružane grupacije, posebno Talibani, a korupcija u zemlji izrazito jača", stoji u analizi BND-a.

Ostaje "Odlučna podrška"

Ostaje da se vidi da li će Talibani uspjeti da povrate kontrolu nad pojedinim regionima zemlje nakon odlaska međunarodnih trupa. Mnoge strane posmatrače brine trenutna situacija u Iraku, koji je zapao u haos nakon povlačenja međunarodnih trupa.

Doduše, nakon ISAF-a uslijediće misija "Odlučna podrška", i međunarodni faktori nadaju se da će na taj način sačuvati napredak koji su postigli u Afganistanu. Na terenu će ostati 12.000 stranih vojnika kao savjetnici i instruktori za afganistanske snage bezbjednosti, ukljućujući 850 Nijemaca i 9.000 Amerikanaca.

General-potpukovnik Džosef Anderson za list Njujork Tajms kaže da nije ni optimističan ni pesimističan što se bliske budućnosti tiče. "Činjenica je da ćemo biti prisutni na manje lokacija i sa manje osoblja. I to je očigledno razlog za brigu."