Mogu li nove sankcije staviti Moskvu pod pritisak?

Embargo na naftu i ograničenje cijena nafte – dvije su sankcije koje bi od danas trebale djelovati i pokazati efekte protiv Rusije. Evropska unija je inicirala obje mjere – o naftnom embargu je odlučeno početkom ljeta, a gornja granica cijene ruske nafte dogovorena je sa zemljama G7 prije samo nekoliko dana. To znači da se ruska nafta, koja dolazi brodovima u Evropu, od sada ne može više istovarati u lukama EU.

Nove mjere trebale bi osigurati da se „žuto zlato" više ne prevozi evropskim brodovima - poput onih iz Grčke ili sa Kipra. Istovremeno, utvrđena je gornja granica cijena ruske nafte i ona iznosi 60 dolara po barelu. U slučaju da se nafta naplaćuje više od navedene cijene, stupa na snagu pravilo o zabrani transporta ili zabrani sklapanja osiguranja za brodove. Više od 60 dolara po barelu EU i G7 neće plaćati Rusiji.

Embargo i ograničenje cijena nafte bi trebalo da dodatno teško pogode rusku ekonomiju. Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen u to je potpuno uvjerena. Ograničenje će također stabilizirati globalne cijene nafte, rekla je ona. Na kraju krajeva, sada je postavljen maksimum koji regulira najveći iznos novca koji će se plaćati po barelu. Od njega će također imati koristi i zemlje u ubrzanom razvoju, jer će moći jeftinije nabavljati i kupovati naftu.

Kakva će biti reakcija Rusije?

Na međunarodnom planu, postojala je bojazan da bi embargo Evropske unije na naftu iz Rusije mogao dovesti do povećanja cijena, jer je ponuda nafte sve manja. Ali, ni ograničavanjem cijena takva opasnost nije potpuno uklonjena.

„Sada sve zavisi od reakcije Rusije", kaže Jeromin Zettelmeyer, šef ekonomskog trusta mozgova "Bruegel" u Briselu. "Ako Rusija kontrira, suprotstavi se ovoj mjeri i smanji isporuke, doći će do povećanja cijena nafte. Ako to ne uradi, cijene će ostati iste ili će čak pasti." Za sada, međutim, niko sa sigurnošću ne zna kako će Rusija reagovati na ove mjere, iako je Kremlj objavio da neće prihvatiti ovaj korak. Međutim, zemlje OPEC-a očito ne polaze od pretpostavke da će na svjetskom tržištu uskoro biti manje ruske nafte.

Ovisna o prihodima od nafte

Istina je da ruska država i Putinov sistem zavise od prihoda ostvarenih u  naftnom biznisu. Oni se koriste i za finansiranje rata protiv Ukrajine. Prema navodima Međunarodne agencije za energiju, EU je u oktobru svaki dan uvozila 1,5 miliona barela sirove nafte i to je činjenica. Ako takve količine ne budu isporučivane u budućnosti, to će vjerovatno povećati pritisak na cijene da odu na gore - ali samo ako Rusija smanji proizvodnju nafte, a istovremeno dođe do smanjenja ponude nafte na svjetskom tržištu. No, uz gornju granicu od 60 dolara po barelu nafte nema razloga za strah od takvog scenarija, jer ova cijena otprilike odgovara onoj po kojoj se trenutno realno trguje ruskom naftom.

Prošle sedmice je barel nafte u prosjeku koštao 65 dolara. No, da li će uspostavaljanje gornje granice cijena nafte zaista naštetiti Rusiji? Neće, kaže ekonomista Zettelmeyer i navodi da se to moglo postići samo s nižim limitom. Tako na to gledaju Poljska, baltičke države i sama Ukrajina. Da li će maksimalna cijena po barelu nafte ostati 60 dolara nije sigurno. Na G7 u Briselu je rečeno da će se sada pomno pratiti razvoj događaja kako bi se brže reagovalo i prilagodilo novoj situaciji - ako to bude potrebno. Jer, globalnoj ekonomiji trenutno nisu potreba razantna povećanja cijena nafte.

ARD-Tagesschau/jr

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu