Moskva ne pomaže sirijskim izbjeglicama

Desetine hiljada izbjeglica stižu u Evropu, mnogi od njih iz Sirije. Broj izbjeglih iz Sirije dostigao je brojku od 4 miliona, saopštile su Ujedinjene nacije. Skoro dva miliona je registrovano u Turskoj, više od milion u Libanu. Od početka konflikta u Siriji 2011. godine je oko 350.000 Sirijaca podnijelo molbu za azil. U Rusiji je molbu za azil podnijelo 3.338 Sirijaca. 1.774 dobilo je službeni izbjeglički status.

"U ove brojke Federalne službe za migraciju ne možemo se pouzdati", izjavila je Svetlana Gannuškina u razgovoru za DW. Ona predsjedava nevladinom organizacijom "Civilna podrška", jedinom ruskom organizacijom koja se bavi problemima izbjeglica. Gannuškina osim toga vodi i mrežu "Migracija i prava" ruskog centra za ljudska prava "Memorial".

Po njenom mišljenju broj sirijskih izbjeglica u Rusiji je znatno veći. Problem je što se ljudima ne omogućava postupak za dobijanje azila. Dakle jedan izbjeglica dođe u zemlju ali nema obrade njegovog zahtjeva za azilom, Ili bude uhapšen i vraćen. "Puno je takvih slučajeva", kaže Ganuškina. Ona smatra da je u Rusiji oko 10.000 sirijskih izbjeglica.

"Nema pomoći za izbjeglice"

U poređenju sa Evropom ovaj broj se čini zanemarljiv, posebno s obzirom na veličinu Rusije. Ali zašto Sirijci nerado bježe u zemlju koja stalno ističe svoje prijateljstvo prema Siriji i sirijskom narodu i navodno želi da pomogne? "Oni Rusiju uglavnom posmatraju kao tranzitnu zemlju, jer ovdje nema nikakve pomoći za izbjeglice", kaže Ganuškina.

Osim toga izbjeglička djeca imaju problema da budu prihvaćena u ruske škole. "Ako dobijete privremeni azil, smijete raditi. Ali poslodavci to ne znaju i ne zapošljavaju izbjeglice", dodaje Ganuškina. Osim toga njima se više isplati da zaposle ilegalne emigrante.

Domovina sirijskih Čerkeza

Manje je poznato da u Siriji živi više od 100.000 Čerkeza. Njihovi su preci u 19. stoljeću nakon Kavkazkog rata napustili Rusko carstvo i naselili se u Siriji. 2012. godine na inicijativu tadašnjeg senatora sjevernog Kavkaza Alberta Kašarova raspravljano je o njihovom eventualnom povratku. "Zapravo ne radi se o povratku već o spašavanju tih ljudi", izjavio je tada sada već umrli Kašarov. Sporno je bilo gdje smjestiti te ljude. Ideja o podizanju izbjegličkih naselja nije naišla na podršku. No, Kašarovom smrću ova tema je konačno stavljena ad acta.

Početkom septembra za riječ se za radio stanicu "Eho Moskve" javio Maksim Ševčenko, član Vijeća za ljudska prava. "Danska i Norveška primaju sirijske Čerkeze. Tamo ih je stiglo više nego u Rusiju, gdje nisu prihvaćeni", rekao je Ševčenko. On važeće kvote vidi kao "sramotu za Rusiju". U posljednje tri godine se samo 1.500 sirijskih Čerkeza doselilo u Rusiju. Pomažu ih organizacije civilnog društva, rođaci i humanitarci. Sve druge izbjeglice iz Sirije, koje se nalaze u Rusiji, upućene su na pomoć organizacija za ljudska prava, koje ih često moraju braniti od vlasti. Jer vlasti te ljude žele da vrate u Siriji, gdje je u toku brutalni rat i gdje žari i pali "Islamska država". "Prije nekoliko dana nam je uz pomoć UNHCR-a uspjelo da anuliramo odluku vlasti u ruskoj republici Dagestan da vrati dvije sirijske izbjeglice", zaključila je Svetlana Ganušina.