"Moćni prijatelj Ukrajine"

Angela Merkel je rijedak gost u Kijevu. Otkako je njemačka kancelarka, skoro devet godina, Merkelova je Ukrajinu posjetila smo jednom i to prije šest godina. Posjeta 21. jula 2008. godine je trajala samo nekoliko sati. Predsjednik Ukrajine se tada zvao Viktor Juščenko. Fodacija Konrad-Adenauer, inače bliska Kršćansko-demokratskoj uniji (CDU), kojoj pripada i Angela Merkel, zajedničku konferenciju za novinare u jednoj analizi opisuje kao „hladan tuš“ za predsjednika Ukrajine. Merkelova podržava prozapadni kurs, ali istovremeno odbija brzo približavanje Ukrajine NATO-u i EU. Juščenkov nasljednik, Viktor Janukovič, nije posjetio Angelu Merkel u Berlinu. Berlin je sa takvim autoritarnim političarima na distanci.

Posjeta kriznoj zemlji

Njemačka kancelarka boravi u subotu (23.8.) u drugoj zvaničnoj posjeti Kijevu. I ovaj put ostaje samo nekoliko sati. Međutim, posjeta njemačke kancelarke je sada pod sasvim drugim okolnostima. Ukrajina proživljava najtežu krizu u svojoj novijoj istoriji. Rusija je priznala Krim. Na istoku zemlje se već mjesecima vodi rat u kojem je po svemu sudeći stradalo više hiljada ljudi.

Kontakti između Berlina i Kijeva su sada intenzivniji nego ikada ranije. Novi ukrajinski predsjednik, Petro Porošenko, već je dva puta boravio u Berlinu - prije i poslije izbora za predsjednika. Sa Angelom Merkel se sastao i na obilježavanju „Dana D“ u Normandiji, kao i na samitu EU u Briselu. Kancelarka sa ukrajinskim predsjednikom često razgovara i putem telefona.

Melem na ranu

U takvoj situaciji riječi političarke koju zovu najmoćnijom na svijetu su kao melem na ranu ukrajinskog državnog vodstva. „Teritorijalni integritet Ukrajine jedan je od najvažnijih ciljeva njemačke vanjske politike“, demonstrativno je njemačka kancelarka u subotu podržala svog domaćina. Ona je zatražila prekid borbenih aktivnosti na istoku Ukrajine i izjavila kako je pravo svakog naroda da sam odlučuje o svojoj sudbini. „Mi želimo da prava Ukrajine budu sačuvana i da uskoro dođe do mira“, rekla je Merkel u Kijevu. Osim toga Njemačka je Ukrajini obećala da će preuzeti kreditna jamstva u visini od 500 milijuna eura kojima bi se privukli strani ulagači. Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko već govori o „novom Maršalovom planu“ za Ukrajinu. U paketu demonstrativne podrške Ukrajini ide i pomoć od 25 miliona eura za izbjeglice kao i medicinsko zbrinjavanje 20 ranjenih ukrajinskih vojnika.

Simbolično vrijeme posjete

Vrijeme u kojem Angela Merkel posjećuje Kijev se smatra jakom simboličnom gestom. Njemačka kancelarka dolazi uoči obilježavanja ukrajinskog Dana nezavisnosti. Ukrajinski ministar vanjskih poslova Pawlo Klimkin zbog toga posjetu Angele Merkel označava kao „jedinstvenu“. Sličnog je mišljenja i politolog Olexij Haran. „To je simbolično važan datum i naglašava s kim se Njemačka solidariše“, izjavio je za Deutsche Welle profesor na Mohyla akademiji u Kijevu.

Haran također ukazuje i na druge datume. Merkel boravi u Kijevu na dan kada je prije 75 godina u Moskvi potpisan tzv. Hitler-Staljinov pakt. 23. augusta 1939. godine je u tajnom dodatnom protokolu o njemačko-sovjetskom nenapadanju zapečaćena podjela istočne Evrope. „Možda je to slučajnost, ali je posjeta simbolična“, mišljenja je Haran. U Ukrajini je ranije bilo dosta kritike na račun politike u Berlinu koja je navodno prihvatala ruske sfere uticaja. „Sada vidimo da se njemački stav zbog agresivne politike ruskog predsjednika Vladimira Putina promijenio“, kaže Haran.

Strah od osovine Berlin-Moskva

Susret njemačke kancelarke sa ruskim predsjednikom Putinom prije finalne utakmice na Svjetskom nogometnom prvenstvu u Brazilu je izazvao negodovanje u Kijevu. U kampanji na socijalnim mrežama, pokrenutoj protiv Angele Merkel, učestvovao je veliki broj Ukrajinaca. Objavljen je veliki broj fotomontaža sa natpisom „Hvala gospođo Ribbentrop“. To je aluzija na Hitlerovog ministra vanjskih poslova Joachima von Ribbentropa koji je potpisao Hitler-Staljinov pakt. Iritiranost u Ukrajini je prouzrokovala i jedna publikacija u britanskim medijima u kojoj se navodi da navodno Njemačka s Rusijom radi na planu u kojem se, za obustavljanje borbi na istoku zemlje, priznaje ruska aneksija Krima. Uoči posjete njemačke kancelarke Kijevu neki od vodećih ukrajinskih medija upozoravali su na tzv. „Merkel-Putinov plan“.

Berlin je demanatovao takve sumnje. Međutim, skepsa u Kijevu ostaje. Ali, ipak demostrativnom podrškom Ukrajini Angele Merkel izraženoj ove subote, sada bi te sumnje trebale postati stvar prošlosti. Porošenko je nakon susreta s Merkel izjavio kako je njemačka kancelarka političarka koja „je najbolje upoznata s problemima s kojima se Ukrajina suočava“. Njemačka je, zaključio je Porošenko, "moćni prijatelj" i "snažan advokat" Ukrajine unutar Evropske unije.