Nacionalizam umjesto komunizma

Komunistička partija Kine na početku njenog 18. kongresa i dalje koristi marksističko-lenjinističku retoriku. Politički kadrovi u Kini se i dalje školuju na mislima Mao Ce Tunga, ali oni istovremeno pohađaju studije menadžmenta i finansija. Ovo vodi ka upadljivim odstupanjima od državne ideologije.

S obrzirom da se javnost sve više suprotstavlja sveprisutnoj korupciji, još uvijek aktuelni šef države Hu Đintao istakao je borbu protv toga kao osnovni cilj partije: "Moramo poboljšati mjere borbe protiv korupcije i pobrinuti se za to da vlasti moraju imati čiste ruke. To direktno utiče na blagostanje našeg naroda."

U proteklom periodu su u Kini sve češće izbijali protesti zbog raznih korupcionih skandala. Radnici više ne dozvoljavaju da ih se tek tako vara. Komunistički lideri stoga moraju da smisle novu strategiju za ostanak na vlasti. Jedan od mogućih pravaca je buđenje nacionalizma u vidu antijapanskih osjećaja, što zabrinjava susjede, ali i SAD.

Sve manje ljudi vjeruje u socijalizam

"Postalo je problematično vjerovati u socijalizam. Zbog toga kineski vlastodršci traže nove puteve za legitimaciju na vlasti. Nacionalizam je odlična zamjena za socijalizam", kaže francuski naučnik i ekspert za Kinu Jean-Philippe Beja.

Komunistička partija može da se busa u grudi i tvrdi da je ostvarila san prisutan još od Opijumskog rata 1839. i obezbijedila Kini mjesto u svijetu koje joj pripada, kaže Beja.

Dodaje kako je u tu svrhu potrebno pokazati premoć i nad susjedima - prvenstveno nad Japanom.

Peking je stoga tokom ove godine zaoštrio spor sa Japanom oko grupe nenastanjenih ostrva u Istočnom kineskom moru. Vlasti su podržale velike antijapanske proteste širom Kine. U pojedinim regionima to je izazvalo zastoj u produkciji u fabrikama, prvenstveno onih čiji su vlasnici koncerni Toyota ili Sony.

Sistem osjeća da je ugrožen

Buđenje nacionalističke i agresivne vanjske politike, kao odgovor na osjećaj vladajućeg sistema da je ugrožen, predviđa i Winston Lord, bivši američki ambasador u Pekingu. On kaže kako bi moglo doći do nestabilnosti sistema, ukoliko se u narednih desetak godina ne sprovedu reforme.

Kina je u proteklih deset godina stalno povećavala budžet Narodne armije, najveće armije na svijetu - i to procentualno više nego što je to iznosio ionako dvocifreni procenat razvoja njene privrede. Očekuje se da će nasljednik Hu Đintaoa, Xi Đinping, nastaviti modernizaciju vojske.

Roderick MacFarquhar sa Univerziteta u Harvardu istovremeno upozorava kako bi kineski nacionalizam mogao da postane mač s dvije oštrice. Onaj ko isuviše poveća plamen nacionalizma i ne ostvari očekivanja prema Japanu, rizikuje da se bijes nacionalista okrene prema njemu, kaže MacFarquhar.

Autor: Azer Slanjankić (afp, dpa)

Odgovorna urednica: Zorica Ilić