1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Najopasnija ruta na svijetu

Zorica Ilić 31. august 2015

Štampa na njemačkom jeziku piše o cijenama koje izbjeglice plaćaju krijumčarima na putu za Zapadnu Europu, te raspravi u mađarskom parlamentu o novom zakonu o migrantima.

https://p.dw.com/p/1GOQ3
Autoput između Mađarske i AustrijeFoto: picture-alliance/AP Photo/C. Krizsan

Frankfurter Allgemeine Zeitung piše o, kako je naziva, jednoj o od najvažnijih krijumčarskih ruta na svijetu, tzv. istočnom auto-putu, na kojem je pronađen transporter sa više od 70 mrtvih izbjeglica. Ovaj auto-put povezuje Mađarsku sa Austrijom, a odatle se nastavlja izbjeglička ruta za Bavarsku. „Krijumčarenje ljudi je unosan posao. Prema navodima istraživačke mreže „The Migrants' Files“ krijumčari su u proteklih 15 godina krijumčarenjem oko 1,2 miliona ljudi zaradili oko 16 milijardi eura, dakle 13.000 po slučaju. Austrijske vlasti su na osnovu saslušavanja sačinile vlastite podatke. Na osnovu njih onaj ko želi iz Srbije doći u Austriju ili dalje ići na Zapad mora platiti 700 do 1.200 eura. Od Grčke put košta 3 000 – 5 000, od Turske 6.000 do 10.000. Za prevoz od Sirije kriminalci traže 8.000 – 12.000 eura po osobi, a „porodični rabat“ odnosno prevoz cijele familije iznosi 35.000 eura. Onaj ko se odvaži za put od Libije do Italije u brodu plaća za jedno mjesto ispod palube 4.000, a na palubi 6.000 eura“, piše FAZ. List dalje navodi: „Krijumčari biraju sve češće balkansku rutu kako bi prebacili izbjeglice iz Afrike ili Azije. Ova ruta počinje u Turskoj ili Grčkoj i vodi do Mađarske. Bugarska i Mađarska su postavile žicu, ali i pored toga ovaj put dobija na značaju u odnosu na raniju rutu preko Italije. To ima veze za organizatorskim nedostacima krijumčara, kaže Joel Millman iz Međunarodne organizacije za migracije (IOM) sa sjedištem u Ženevi. On kaže da krijumčari imaju probleme koristiti velike brodove i zbog toga koriste manje brodove koji onda uspijevaju stići samo do grčkih otoka“, piše FAZ. „Tarife nisu fiksne, onaj ko ima više novca, njega krijumčari više opelješe“, kaže Mario Hejl iz Saveznog ureda protiv kriminala u Beču za FAZ.

Reportagereise serbisch-ungarischen Grenze Zaun
Žica na mađarskoj graniciFoto: DW/N. Rujević

Žica

Berliner Zeitung piše o žici na mađarskoj granici. „Europa mora pripadati Europljanima“, rekao je mađarski desno orjentirani i populistički premijer Viktor Orban. Čini se kao da je već zaboravio da je upravo prije 26 godina u njegovoj zemlji uklonjena žica koja je dijelila Istok i Zapad. Između 2.000 i 3.000 izbjeglica a ponekad i više svaki dan dolazi preko ove granice u Mađarsku. Pretpostavlja se da 90 posto njih dolazi preko jednotračne pruge između Segedina i Subotice. I mađarska granična policija, koja patrolira na poljskom putu, zna za propusno mjesto na granici. Kada se na ovom mjestu pojavio jedan mađarski televizijski tim, u obilazak je sa psom-ovčarom krenulo šest policajaca da bi zatvorilo to mjesto. Televizijska publika bi naime trebala vjerovati kako mađarska policija nikoga ne pušta preko granice, kako se suprotstavlja prilivu izbjeglica, brani domovinu od onih, koje je mađarski predsjednik Janos Ader nedavno nazvao onima koji okupiraju njegovu zemlju. To da je Budimpešta, koju su Turci opkolili 1541. godine kapitulirala i zbog toga stoljeće i pol pripadala Osmanskom carstvu, zna svako dijete u Mađarskoj. Ne, ovaj put „oni koji okupiraju“ – ponovo su to muslimani, prije svih izbjeglice iz Sirije i Afganistana – to neće uspjeti – tako glasi skrivena poruka“, piše Berliner Zeitung. List piše da mađarski parlament ove sedmice raspravlja o zakonu kojim bi bio dozvoljen angažman vojske protiv izbjeglica, a za ilegalni ulazak u zemlju je predviđena kazna zatvora do tri godine, ili čak do pet godina ukoliko bude oštećena žica.

O raspravi u mađarskom parlamentu piše i list Die Welt: „Ilegalni prelazak granice postaje krivično djelo – uz kaznu od godinu dana zatvora, odnosno pet ukoliko se prelazak odvija u grupi ili se pri tome ošteti žica na granici. O zahtjevima za izdavanjem azila shodno ovom prijedlogu bi ubuduće mogli odlučivati ne suci, već policajci i čak i vojnici i to u ubrzanom postupku. Onaj ko dolazi iz „sigurne zemlje“ mora natrag. Dakle svi.“