1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Šta Nijemci mogu učiti od Skandinavaca?

Benjamin Knight
6. oktobar 2017

Ono što je u Njemačkoj potpuna novost je u Skandinavskim zemaljama odavno normalna pojava: desni populisti u parlamentu. Da li Njemačka od iskustava u Danskoj, Švedskoj i Norveškoj može nešto naučiti?

https://p.dw.com/p/2l8R4
Foto: DW/Christoph Strack

U Njemačkom Bundestagu će ubuduće sjediti 93 poslanika AfD. U Skandinavskim zemljama su predstavnici desničara u parlamentima već nekoliko decenija. Danska Narodna stranka, norveška Napredna stranka i Švedske demokrate spadaju u politički pejzaž.

Bundestag je više od običnog zakonodavca. U njemačkom parlamentu će predstavnici AfD biti zastupljeni u velikom broju odbora, odlučivaće o budžetu, učestvovaće u kontroli tajne službe i odlučivati o učešću njemačke vojske (Bundeswehr) u inostranstvu.

Šta politička konkurencija AfD u Bundestagu može naučiti od iskustva skandinavskih kolega? Da li desničari bivaju slabiji ako se uzmu u zagrljaj ili se ima smisla upuštati u sukob?

Saradnja ili izolacija

U Danskoj je uspostavljena saradnja. Narodna partija (DF) je 1998. godine sa 7,4 posto osvojenih glasova birača ušla u parlament. Samo tri godine kasnije je u savezu sa konzervativcima učesnica u vladi. Od tada se sjeverni njemački susjed navikao da DF uvijek ima neko ministarsko mjesto. Iako je DF na sebe skretao pažnju populističkim izjavama, uglavnom se kretao u političkom centru, što su prihvatile konzervativne snage. Neonacizam i antisemitizam u Danskoj su generalno slabi, a društvo nije izrazito podijeljeno.

Švedske demokrate su treća politička snaga u zemlji
Švedske demokrate su treća politička snaga u zemljiFoto: picture-alliance/dpa/Maja Suslin

Situacija u Švedskoj je sasvim drugačija. Švedske demokrate koje su nastale 1988. godine iz neonacističkih korijena, sa 5,7 posto osvojenih glasova birača su prvi put ušli u parlament 2010. godine. Tamo su predstavnici ove stranke izolovani od predstavnica poslaničkih klubova drugih stranaka. Međutim, to nije oslabilo stranku. Nakon što su na posljednjim izborima prije tri godine osvojili 12,9 posto glasova birača, desni populisti u parlamentu imaju 46 poslaničkih mjesta.

U Norveškoj je desnopopulistička partija u parlament ušla još 70-ih godina. 80-ih godina se stranka sve više razvijala u stranku sa ksenofobičnim tendencijama. Danas se etablirala kao neoliberalno-populistička stranka. Od 2013. godine je u vladi u koaliciji sa konzervativcima.

Jabuke i kruške

„Različite zemlje uvijek mogu učiti jedna do druge", kaže Anders Widfeld koji na univerzitetu u Aberdeenu istražuje skandinavsku politiku. „Međutim, postoje velike razlike između Švedskih demokrata na jednoj i Narodne partije u Danskoj kao i Napredne stranke u Norvešoj na drugoj strani."

„Švedske demokrate su poznate po tome što znaju biti veoma ekstremne i što njeguju vezu sa nacistima", kaže Widfeld i dodaje: „U Norveškoj i Danskoj se desničari posmatraju kao relativno normalna stranka".

To također pokazuje činjenicu da je norveška Napredna stranka uvijek bila pažljiva u održavanju određene udaljenosti od Švedskih demokrata. U Danskoj je tako da su političke debate u cjelokupnom političkom spektru fokusirane na useljavanje, dok u Švedskoj „uglavnom u tom pravcu argumentuje SD."

Vrijeme oportunista

Widfeldt je iz tih razloga veoma suzdržan kada se radi o poređenju AfD sa desničarima na Sjeveru. AfD je mnogo mlađa partija i zbog toga ima širok spektar različitog mišljenja u vlastitim redovima. Izjava predsjednika Kluba poslanika Alexandera Gaulanda da ima „pravo biti ponosan na ono što su postigli njemački vojnici u Drugom svjetskom ratu", od SD se nikada ne bi čula", smatra Widfeldt.

#DE_facto: Kako se Njemačka bori protiv desnog ekstremizma?

Istupanje iz stranke doskorašnje predsjednice stranke, Frauke Petry pokazuje stari fenomen desnih stranaka: njima je potrebno nekoliko godina da pronađu svoj pravac. „Te stranke imaju problem što im se prkuljučuje veliki broj oportunista kako bi napravili značajniju karijeru. Ti ljudi su često loši za reputaciju stranaka".

Desničarima je teško da pronađu sami sebe

Göran Dahl, sociolog na univerzitetu Lund u Švedskoj ne oklijeva da uporedi AfD sa Švedskim demokratama. Oni su se uvijek iznova pokušavali predstaviti kao konzervativna stranka, a ne kao desničari. Međutim, ti pokušaji su uvijek podrivani skandalima desno-ekstremnim tendencijama pojedinih članova.

Dahl kaže da su u Švedskoj postojale dvije faze u ophođenju sa švedskim demokratama. „Prvo se govorilo da se s njima ne razgovara i stalno se pominjalio da je rasistička stranka, ako se o njoj uopšte govorilo . Međutim, otkako je ova stranka zastupljena u parlamentu, onda se s njom mora kontaktirati. To također nije funkcionisalo".