Nijemci žele oštriju politiku

Mjesecima se u Njemačkoj kontroverzno raspravlja o obaveznom vakcinisanju. Sada je jasno da ono neće biti uvedeno ovog proljeća. Kompromisni nacrt zakona koji predviđa obaveznu vakcinaciju od napunjene šezdesete godine nije dobio većinu u Bundestagu. Za nacrt zakona je u njemačkom parlamentu bilo 296 poslanika, a protiv 378.

Samo djelimično ovaj rezultat odražava i raspoloženje u narodu. Prema anketi koju po nalogu Prvog programa njemačke televizije (ARD) sprovodi institut za istraživanje javnog mnijenja Infratest-dimap samo 37 odsto Nijemaca je protiv obaveznog vakcinisanja. Među protivnicima je većina iz redova stranke Alternativa za Njemačku (AfD) , ali i skoro polovina njemačkih liberala (FDP).

Približno polovina ispitanika podržava opštu obavezu vakcinisanja, a primjenu te obaveze samo za jednu starosnu grupu podržava tek svaki osmi ispitanik.

Nijemci i dalje na oprezu zbog korone

Ni u odgovorima na druga pitanja koja se tiču antipandemijske politike vlade rezultati nisu do kraja jednoznačni. Potpuno ukidanje antipandemijskih mjera početkom aprila šest od deset ispitanika smatraju pogrešnim. Nerazumijevanje za taj korak pokazuju uglavnom stariji.

Svaki drugi ispitanik će, uprkos ukidanju obaveze, na javnim mjestima i u kupovini i dalje nositi masku.

Brojni su Nijemci koji su i dalje oprezni. Trenutno se dnevno evidentira do 200.000 novozaraženih.

Većina želi novu oštriju njemačku politiku prema ratu u Ukrajini

Užasnutost u Njemačkoj zbog rata u Ukrajini ne jenjava. Situacija tamošnjih ljudi ne ostavlja ravnodušnim devet od deset ispitanika. A dvije trećine njih se pribojavaju velikog rata u Evropi.

Ali kurs njemačke vlade prema ratu u Ukrajini sada se vidi više kritički nego u posljednjoj anketi prije mjesec dana. Za jednu trećinu ispitanika njemačka reakcija na ruski napad na Ukrajinu bila je umjesna. To je 16 odsto manje nego prošlog mjeseca. Za 45 odsto ispitanika odgovor Njemačke nije dovoljno oštar, dok 11 odsto smatra da mjere idu predaleko – i to je tri procenta manje u odnosu na prethodnu anketu.

Više podrške za energetski bojkot

Jedan od zahtjeva da Njemačka oštrije reaguje na rusku invaziju tiče se obustavljanja uvoza ruskog gasa i nafte. Stav građana se donekle promijenio. Polovina ispitanika bi trenutno podržala bojkot. To je šest odsto više u odnosu na prethodnu anketu. U anketi je pitanje imalo i dodatak – ovi procenti važe čak i ako bi bojkot imao negativne efekte na snabdijevanje energijom i na cijene u Njemačkoj.

Diversifikacija energetskih izvora je neophodna ako Njemačka misli da smanji zavisnost od uvoza ruskih energenata. Međutim, konsenzus ispitanika postoji samo oko povećanja kapaciteta obnovljivih izvora energije.

Drugi izvori energije se procjenjuju daleko suzdržanije. To ne važi samo za uvoz gasa dobijenog frakingom u Americi. Povećanje uvoza gasa i nafte iz Katara ili Saudijske Arabije ili dodatno produženje rada njemačkih nuklearnih elektrana ne nailaze na tako veliku podršku.

U Njemačkoj se diskutuje i o uštedi energije, a jedan od načina je ograničenje brzine na auto-putevima. Vremenski ograničeno limitiranje brzine podržavaju šest od deset ispitanika.

Zeleni su profitirali

U aktuelnom kriznom kontekstu procjena rada vlade sadrži otprilike jednak broj kritičkih i pozitivnih stavova. To znači da je zadovoljstvo radom vlade za mjesec dana opalo za 10 odsto. Međutim, jedan dio vlade je uspio da poveća popularnost.

Na primjer, ministar ekonomije Robert Habek i šefica njemačke diplomatije Analena Berbok postali su ispitanicima simpatičniji. Ova dva zelena političara predvode listu najpopularnijih političara u zemlji i imaju do sada najbolje ocjene. Socijaldemokrati kao što je kancelar Olaf Šolc ili ministar zdravstva Karl Lauterbah izgubili su dio podrške. Još jasniji gubitnik je liberalni ministar finansija Kristijan Lindner.

To se ogleda i u tradicionalnom „pitanju za nedjelju“ koje glasi za koga bi ispitanici glasali da su naredne nedjelje izbori. Podrška njemačkoj stranci Zeleni porasla je za tri odsto i trenutno iznosi 19 odsto. To je najbolji rezultat od ljeta 2021. Njemački Demohrišćani (CDU/CSU) bi osvojili 25 odsto glasova, socijaldemokrati 24 odsto. I jedni i drugi su izgubili po jedan procenat. Nepromijenjene su vrijednosti i za desničarsku Alternativu za Njemačku (11%) i za njemačke Liberale (9%). Ljevica je sa 4 odsto slabija nego u martu, spustivši se ispod cenzusa od pet odsto. Time ova stranka, da Nijemci biraju svoje poslanike u narednu nedjelju, ne bi bila zastupljena u Bundestagu. Ovaj rezultat je za Ljevicu najgori od juna 2005.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu