Nismo perfektni, ali smo spremni za EU

Niko više ne gaji iluzije, piše list Die Presse. Hrvatska ne doživljava privredni procvat, nego prolazi kroz recesiju. Nezaposlenost je prešla 19 odsto, a državni deficit je eksplodirao. To znači da se Hrvatska odmah po ulasku u EU suočava sa mogućim postupkom zbog probijanja gornje granice deficita u državnom budžetu, piše Die Presse i nastavlja:

"Austrija ima potencijal da bude najvažniji privredni partner u EU, tvrdi predsjednik Hrvatske Ivo Josipović. On je vjerovatno svjestan toga da austrijski investitori očekuju bolju poslovnu klimu. To podrazumijeva veću pravnu sigurnost, ukidanje apsurdnih birokratskih prepreka lokalnih vlasti i smanjenje troškova rada. Proizvodnja u Hrvatskoj je danas skuplja nego, recimo, u Slovačkoj ili Mađarskoj.

Vlada u Zagrebu, uprkos krizi, ima namjeru da smanji doprinose. Zauzvrat će uložiti napore da se poveća naplata poreza, odnosno započeće borba protiv rada na crno. Rad na crno, procjenjuje EU, trenutno čini 40 odsto od ukupnog privrednog učinka u Hrvatskoj. Samo ako se svi ovi planovi ostvare, ulazak Hrvatske u EU će donijeti nove investicije i nova radna mjesta. I dok kod stanovništva raste skepsa da će ulazak u uniju donijeti blagostanje, vlada se nada pozitivnim efektima. Od 2014. do 2020. Hrvatska može da računa sa 11 milijardi eura iz evropskih fondova. Planiran je razvoj drvne industrije i modernizacija poljoprivrede.

Zvuči dobro. Ipak eksperti EU imaju drugačije mišljenje. U njihovom posljednjem izvještaju se govori o "padu stranih investicija" i "strukturalnim problemima". Hrvatska je prije deset godina važila za zemlju koja se, poredeći je sa ostalima u regionu, nalazi u privrednom usponu. Nakon ulaska u EU naći će se na začelju liste onih država koje bilježe privredni napredak.

Hrvatski predsjednik Ivo Josipović ipak ističe kako ova zemlja nije perfektna, ali je spremna za ulazak u EU", završava članak u listu Die Presse.

Revolucija na ulicama, reportera nigdje

U Istanbulu praktično vlada vanredno stanje zbog demonstracija, ali turski mediji ne pišu o tome. Vlada premijera Tajipa Erdoana očito obavlja dobar posao - kada je riječ o cenzuri, piše list Frankfurter Allgemeine Zeitung.

"Teško je reći da li je nedostatak izvještaja o demonstracijama u turskim medijima posljedica poslušnosti novinara ili vladinih uputstava. Brojni novinari u Turskoj sjede u zatvorima jer su se usudili da kritikuju vladu ili su pravili viceve na račun Erdoana. Neki su sami dali otkaz, jer nisu smjeli da pišu kritične članke, a neki, poput poznatih kolumnista Amberin Zamana ili Nuraja Merta su dobili otkaz. I tako su se turski mediji, kada su izbile demonstracije, kada su se hiljade demonstranata sukobile s policijom, a policija ispaljivala suzavac i koristila vodene topove, pravili kao da sve to ne vide.

Čak i o učešću u demonstracijama glavnog glumca najpopularnije TV-serije svih vremena u Turskoj "Sulejman Veličanstveni" javnost je doznala preko twittera. Neke trgovine oko Trga Taksim su ukinule lozinke na svojim W-LAN mrežama kako bi demonstranti imali slobodan pristup internetu. Demonstranti su pravili snimke svojim mobitelima i postavljali ih u internet. Oni su, koristeći twitter, izvještavali o svemu umjesto medija. Odaslani su milioni twitter poruka. O tretnutnom stanju u pojedinim četvrtima, pokretima policijskih jedinica, o tome kako smanjiti posljedice djelovanja suzavca, ali se dogovarao i nastavak demonstracija.

Turskom premijeru Erdoanu se to naravno ne sviđa. List "Hürriyet" prenosi njegove riječi kako "postoji nova opasnost pod imenom twitter, preko kojeg se šire laži". Erdoan je dodao kako je twitter najveći izazivač nemira u današnjim društvima", stoji u listu Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Autor: Azer Slanjankić

Odgovorna urednica: Zorica Ilić